Zelenu javnu nabavu možemo definirati kao postupak javne nabave kojim se javna tijela usmjeravaju da pri nabavama proizvoda i usluga dodatno vrednuju proizvode koji imaju manje štetan učinak na okoliš od onih proizvoda koje bi inače nabavljali.
Kada govorimo o hrani, sve se veća važnost pridaje podrijetlu i kvaliteti hrane. Lokalna hrana i kratki lanci opskrbe općenito omogućavaju svježiju i kvalitetniju hranu te zdraviju prehranu. Osim navedenog, kada se skraćuje lanac opskrbe, lakše je utvrditi izvornost i autentičnost hrane s aspekta tradicionalnih proizvodnih procesa određenog područja, kao i porijekla proizvoda.
Kao odgovor na gospodarske posljedice pandemije COVID-19, Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021-2026 (u daljnjem tekstu NPOO) razvija nove mjere i politike s naglaskom na uključiv i održiv razvoj s posebnim interesom ka transformaciji poljoprivrede. Izazov u sektoru poljoprivrede je smanjena konkurentnost i neučinkovito korištenje prirodnih resursa, što je rezultat usitnjenosti proizvodnje i ponude. Cilj je putem ulaganja kroz NPOO podkomponentu C1.5. Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom, razviti poljoprivredne potencijale kroz pojednostavljenje administrativnih postupaka, okrupnjavanje poljoprivrednih površina, ojačane lance opskrbe zdrave hrane i kvalitetnije prehrambene proizvode te razvoj proizvoda veće dodane vrijednosti, što je važno za ravnomjeran razvoj svih krajeva zemlje i za demografsku revitalizaciju Hrvatske.
Stratešku važnost lokalne proizvodnje hrane, odnosno kratkih lanaca opskrbe te mogući doprinos javnih naručitelja smanjenju emisija stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i općenito održivosti, i prije gospodarske krize i kreiranja NPOO-a, prepoznale su i Hrvatska i Europska unija. Tako je dana 11. travnja 2019. na snagu stupila Odluka o određivanju kriterija i relativnih pondera za odabir ekonomski najpovoljnije ponude u kojima su predmet nabave poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i hrana (Narodne novine br. 33/19 (dalje u tekstu: NN 33/19) koja sadrži kriterije i relativne pondere za odabir ekonomski najpovoljnije ponude u postupcima javne nabave u kojima su predmet nabave poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i hrana.
Paralelno s Odlukom NN 33/16, Vlada RH u ožujku 2019. donosi i Akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora za razdoblje 2019. i 2020. godine (dalje u tekstu: Akcijski plan) te kroz njega provodi Pilot projekt kojemu je svrha dokazati gospodarsku i široku društvenu opravdanost uključivanja lokalnih proizvođača hrane u sustav opskrbe namirnicama za potrebe prehrane u velikim bolničkim sustavima i drugim javnim ustanovama. Analizom rezultata provedbe pilot projekta stvorit će se pretpostavke za implementaciju modela „kratkih lanaca opskrbe“ u ostale institucije javnog sektora poput škola, vrtića, domova za stare i nemoćne, javnih kuhinja i sl.
Kao najveći i najsloženiji bolnički sustav u Hrvatskoj koji godišnje poslužuje oko 1,9 milijuna obroka za pacijente – Klinički bolnički centar Zagreb (dalje u tekstu: KBC Zagreb) bio je logičan izbor za nositelja pilot projekta. Cilj pilot projekta je stjecanje iskustva radi uspostave provedbenih postupaka u javnoj nabavi hrane koju provode institucije javnog sektora te stvaranje preduvjeta za širu primjenu modela „kratkih lanaca opskrbe“ u prehrani u javnom sektoru.
Jedan od glavnih razloga niske konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, odnosno proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji u brojčanom smislu dominiraju u strukturi primarne poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, je mala, neorganizirana, raznovrsna i usitnjena poljoprivredna proizvodnja sezonskog karaktera koja ponuđenim količinama teško nalazi put na tržištu, a još teže ostvaruje svoj plasman pri opskrbi ustanova iz javnog sektora.
Okupljanje i udruživanje proizvođača temelj je funkcioniranja i pruža mnoge druge mogućnosti kroz zajednički marketing i nastup na tržištu, brendiranje proizvoda, proizvodnju većih količina ujednačene kvalitete kao i zajedničko korištenje proizvodnih kapaciteta. Sve to može značajno utjecati na jačanje promocije kroz povećanu informiranost potrošača i u konačnici na povećanje konkurentnosti odnosno povoljne financijske rezultate. S ciljem udruživanja malih proizvođača Ministarstvo poljoprivrede je omogućilo osnivanje tzv. Proizvođačkih organizacija.
Proizvođačka organizacija je pravna osoba koja predstavlja osnovni oblik dobrovoljnog udruživanja proizvođača primarnog poljoprivrednog proizvoda nastala na inicijativu njezinih članova koji ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka značajnih za rad i poslovanje. Pravni oblici na temelju kojih se može steći status proizvođačke organizacije su zadruga ili trgovačko društvo (društvo s ograničenom odgovornošću, dioničko društvo), a proizvođačka organizacija sastoji se od minimalno sedam članova proizvođača, neovisno o sektoru u kojem se traži priznavanje. Jedna od najznačajnijih djelatnosti proizvođačke organizacije jest objedinjavanje ponude i stavljanje na tržište proizvode vlastitih članova putem računa proizvođačke organizacije.
Sve navedene aktivnosti imaju za cilj smanjenje utjecaja na okoliš, postizanje održivosti lokalnih proizvođača hrane, podizanje kvalitete namirnica i smanjenje otpada od hrane.