EU politika

Europskim zakonom o klimi postizanje klimatskog cilja EU-a, odnosno smanjenje emisija EU-a za najmanje 55 % do 2030., postalo je pravna obveza. Zemlje EU-a rade na novom zakonodavstvu kako bi postigle taj cilj i EU učinile klimatski neutralnim do 2050.

Paket „Spremni za 55 %” niz je prijedloga za reviziju i ažuriranje zakonodavstva EU-a te pokretanje novih inicijativa kako bi se osiguralo da politike EU-a budu u skladu s klimatskim ciljevima koje su dogovorili Vijeće i Europski parlament.

Europski zeleni plan pruža smjernice za zelenu preobrazbu Europe u prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.

Europski zeleni plan – predstavlja strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.

Europski zeleni plan sadržava okvirni plan za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati i objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.

Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te IKT.

Kako bi se politička ambicija da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. ugradila u zakonodavstvo, Komisija je u lipnju 2021. donijela Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) a kojom se između ostalog definiraju prijelazne mjere EU-a čiji je cilj pomoći EU-u da ostvari svoj cilj klimatske neutralnosti do 2050. Kako bi ostvarila svoje ambicije u pogledu klime i okoliša, Komisija je predstavila i Strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030., novu Industrijsku strategiju i Akcijski plan za kružno gospodarstvo te Strategiju „od polja do stola” za održivu proizvodnju hrane i prijedloge za Europu bez onečišćenja.

Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće.

Europska komisija je u ožujku 2020. godine, u sklopu Zelenog plana i u skladu s novom industrijskom strategijom, predstavila i novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju građana (uvođenjem primjerice „prava na popravak”).

Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana bit će potrebna znatna ulaganja. Za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi EUR. Za ta će ulaganja biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora.

Kako bi se svi ciljevi Europskog zelenog plana ostvarili, Europska komisija je u zadnjem periodu donijela značajne promjene u zakonodavstvu pa su tako već dugo u primjeni:

Direktiva o čistim i energetski učinkovitim vozilima (Direktiva (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu)

Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ a koju je 14. 04. 2023. izmijenila Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/807 оd 15. prosinca 2022. o reviziji faktora primarne energije za električnu energiju u primjeni Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća

Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamentai Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti

Međutim, uz navedeno, postoje i dodatni zakonodavni okviri i prijedlozi Komisije a koji uključuju zahtjeve za zelenu javnu nabavu poput:

Uredba o baterijama: Direktiva (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi

Uredba o građevnim proizvodima: Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011

Prijedlog izmjena uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu – Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ambalaži i ambalažnom otpadu, izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 i Direktive (EU) 2019/904 te stavljanju izvan snage Direktive 94/62/EZ

Prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda – Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ. Gotovo svi Europljani (95 %) misle da je zaštita okoliša važna, a njih 77 % smatra da zaštita okoliša može potaknuti gospodarski rast. Rezultati istraživanja Eurobarometra o stavovima građana EU-a o okolišu potvrđuju široku javnu potporu zakonodavstvu u području okoliša na razini EU-a i ideji da EU treba financirati ekološki prihvatljive aktivnosti.