ESG je kratica koja označava “Environmental, Social, and Governance” („okolišno, društveno i korporativno upravljanje“) te predstavlja tri ključna faktora koji bi trebali biti uzeti u obzir prilikom procjene održivosti, etičnosti i društvene odgovornosti pojedine tvrtke ili organizacije. Ovaj pristup obuhvaća analizu različitih aspekata poslovanja, uključujući pristup tvrtke prema klimatskim promjenama, odnos prema zaposlenicima, interakciju s klijentima i dobavljačima, korporativnu kulturu te aspekte upravljanja i vođenja tvrtke.
Javna nabava, tj. proces kroz koji javni sektor kupuje robe, usluge ili radove, može značajno utjecati na ESG kriterije. ESG kriteriji predstavljaju ključne faktore održivosti i društvene odgovornosti koji se sve više uzimaju u obzir u poslovanju.
Javna nabava može postaviti visoke ekološke standarde birajući proizvode ili usluge s manjim ekološkim otiskom. To može uključivati preferiranje proizvoda s certifikatima o održivosti, poput energetski učinkovitih uređaja ili proizvoda s minimalnim utjecajem na okoliš.
Gledajući mjerila zelene nabave kako su razrađena za pojedinu nabavnu kategoriju, ona predstavljaju postizanje visokih ekoloških kriterija; tako na primjer u odnosu na smanjenje ugljičnog otiska, zelena javna nabava usmjerena je na kupnju roba, radova i usluga s manjim utjecajem na okoliš, poput onih s nižom emisijom ugljika ili potrošnjom energije.
U odnosu na drugi dio kriterija, a koji se odnosi na društvenu odgovornost, zakonodavstvo omogućuje određivanje uvjeta koji potiču društveno odgovorno poslovanje. To može uključivati zahtjeve za poštivanjem ljudskih prava, pružanje sigurnih i fer radnih uvjeta te promicanje raznolikosti i uključivosti.
Kod društvene odgovornosti, prednost lokalno proizvedenim dobrima i uslugama putem nabave može potaknuti lokalna gospodarstva i doprinijeti razvoju zajednice, podržavajući društvenu dobrobit. Navedeno se može postići postavljajući zelene kriterije u ugovorne uvjete poput korištenja vozila koja imaju smanjeni ugljični otisak.
Upravljački kriteriji se kroz zelenu javnu nabavu mogu postići putem jasnih kriterija za odabir koji se temelje na okolišnim i društvenim čimbenicima i koji poboljšavaju cjelokupni integritet prakse javne nabave. Zajedničkim radom na uspostavljanju mjerila za zelenu nabavu doprinosi se dobrom upravljanju osiguravajući da se javna sredstva koriste za podršku dobavljačima koji se pridržavaju zelenih standarada u svom opskrbnom lancu.
U konačnici, zelena javna nabava je katalizator za inovacije jer stvara potražnju za ekološki prihvatljivim i društveno odgovornim proizvodima i uslugama. Ova potražnja, pak, potiče inovacije na tržištu, potičući dobavljače na razvoj i ponudu održivijih rješenja. Kako javni subjekti usvajaju politike zelene nabave, to utječe na tržište stvaranjem pomaka u potražnji. To, dugoročno gledano, može usmjeriti poduzeća prema održivijim praksama, pridonoseći ukupnoj tržišnoj transformaciji.