Trgovačko društvo Usluga Poreč d. o. o. provelo je otvoreni postupak javne nabave čiji predmet obuhvaća malo teretno vozilo na električni pogon (evidencijski broj nabave MN-21/2025). Predmet nabave razvrstan je u nabavnu kategoriju roba i nije podijeljen u grupe. Sam predmet nabave predstavlja zeleno vozilo, koje je opisano tehničkim specifikacijama.

U dijelu uvjeta tehničke i stručne sposobnosti Naručitelj je tražio samo upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta.

Tehničke specifikacije

Predmet nabave opisan je tehničkim specifikacijama, među kojima se ističu sljedeće stavke:

Uz obrazac tehničkih specifikacija gospodarski subjekt dužan je u ponudi dostaviti tehnički opis proizvođača robe ili ovlaštenog distributera (katalog, brošuru ili drugu tehničku dokumentaciju) iz kojeg je vidljivo da ponuđena roba odgovara uvjetima određenima u obrascu tehničkih specifikacija. U tehničkom opisu moraju biti jasno opisana najznačajnija tehnička obilježja ponuđenog vozila te moraju biti priložene fotografije ponuđenog vozila. Ukoliko iz kataloga ili druge tehničke dokumentacije proizvođača nije vidljiva ponuđena tehnička funkcionalnost, prihvaća se potpisana i ovjerena izjava proizvođača ili ovlaštenog zastupnika proizvođača kojom se potvrđuje da ponuđeni proizvod odgovara traženim minimalnim tehničkim specifikacijama, uz navođenje vrijednosti traženih funkcionalnosti. Ukoliko su tehnički opisi na stranom jeziku, uz njih je potrebno priložiti prijevod na hrvatski jezik.

Ponuđeno vozilo mora u cijelosti odgovarati zahtjevima određenima u tehničkim specifikacijama. Ponuda će se smatrati neprihvatljivom ukoliko gospodarski subjekt ne bude u mogućnosti dokazati da su tehničke karakteristike koje nudi u skladu s traženim tehničkim karakteristikama predmeta nabave. Za ponuđeni predmet nabave gospodarski subjekt obvezan je dati jamstvo od minimalno 24 mjeseca od dana uredne isporuke vozila potvrđene zapisnikom o primopredaji. Garantni list na razdoblje cjelokupnog jamstvenog roka odabrani ponuditelj bit će dužan dostaviti Naručitelju prilikom primopredaje vozila.

Kriterij odabira

Kriterij za odabir ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda koji se temelji se na cijeni ponude (90 %) i roku isporuke (10 %), čime se, uz povoljnu cijenu, dodatno vrednuje brzina isporuke vozila Naručitelju.

Zeleni kriteriji

Predmet nabave predstavlja zeleno vozilo s nula emisija CO₂, baterijom kapaciteta najmanje 40 kWh i dosegom od najmanje 200 km, čime se doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka u prometu.

Naručitelj je dodatno propisao minimalno jamstvo na bateriju od 8 godina ili 160.000 km uz zadržani kapacitet od najmanje 70 %, kao i opće jamstvo vozila od minimalno 24 mjeseca, čime se osigurava dugotrajna pouzdanost vozila i sprječava prijevremeno nastajanje otpada, sukladno mjerilima EU-a za zelenu javnu nabavu.

Objava Primjer postupka nabave sa zelenim kriterijima – Hrvatska pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Grad Osijek proveo je otvoreni postupak javne nabave čiji predmet obuhvaća nastavak radova na energetskoj obnovi ETC-a Mačkamama na adresi Gacka (Ulica 3. gardijske brigade „Kune“) 1A/1B i Drinska ulica 4, Osijek, te radove na uređenju interijera i dvorišta kompleksa Mačkamama (evidencijski broj nabave 25-392). Predmet nabave razvrstan je u nabavnu kategoriju radova i nije podijeljen u grupe.

Predmet nabave obuhvaća radove predviđene energetskom obnovom ETC-a (energetsko-troškovnog centra: DV Pčelica, DJ Tratinčica i Centralna kuhinja) Mačkamama — izvođenje građevinskih, obrtničkih i elektrotehničkih radova, radova na elektro i strojarskim instalacijama te radova na izgradnji fotonaponske sunčane elektrane — kao i radove na uređenju interijera i dvorišta kompleksa (ETC-a) Mačkamama.

Uvjeti tehničke i stručne sposobnosti

U dijelu tehničke i stručne sposobnosti Naručitelj je tražio dokazivanje da je gospodarski subjekt izvršio jedan posao izvedbe građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova ili rekonstruira i energetski obnavlja postojeća zgrada minimalne vrijednosti 1.500.000,00 eura bez PDV-a.

Tehničke specifikacije

Građevinski radovi obuhvaćaju više zelenih elemenata. Predviđena je izvedba ozelenjavanja pročelja i nadstrešnica, odnosno zelene fasade i ozelenjavanja južnih vanjskih nadstrešnica, koja se sastoji od mreže od nehrđajućeg čelika i odgovarajuće potkonstrukcije na koju se mreža montira. Nakon završetka fasade montiraju se obodne sajle fi 8 mm te se tako formira okvir na koji se montira i zateže mreža. Na stupovima nadstrešnica također je potrebno izvesti mrežu i sajle jer će se preko njih biljke penjati na gornje grede. Ozelenjavanje pročelja izvodi se na zabatnim pročeljima sa zapadne strane i na nadstrešnicama na južnoj strani.

Predviđena je dobava i ugradnja zimzelene penjačice s cvijetom — „orlovi nokti“, koja dostiže visinu od 10 do 30 metara i cvjeta tijekom ljetnih mjeseci. U dvorištu se izvode nova ozelenjena parkirna mjesta s travnatom rešetkom te pozicije za parkinge za bicikle.

Predviđena je i ugradnja energetski učinkovite rasvjete. Tako je, primjerice, za nadgradnu svjetiljku (A7) s LED izvorom svjetlosti propisano kućište i opalni difuzor od polipropilena, efektivni svjetlosni tok, odnosno svjetlosni tok svjetiljke s uračunatim gubicima u optičkom sustavu, od minimalno 2500 lm, snaga sustava (LED izvor i driver) od maksimalno 22 W, ukupna svjetlosna iskoristivost svjetiljke s uračunatim gubicima od minimalno 115 lm/W, uzvrat boje Ra > 80, zaštita minimalno IP54 ili jednakovrijedno, mehanička zaštita minimalno IK08 ili jednakovrijedno, električna zaštita u klasi II te dimenzije približno ф 275 × 71 mm (uz dozvoljeno odstupanje ±10 %).

U općim je uvjetima propisano da je cijeli projekt izrađen prema DNSH smjernicama — ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva uporaba vode, kružno gospodarstvo, sprječavanje onečišćenja i zaštita bioraznolikosti. Izvođač na kraju mora dati izjavu o sukladnosti s DNSH načelima, a DNSH se ponavlja kao konkretan zahtjev kod pojedinačnih stavki rušenja i zbrinjavanja otpada.

Kriterij odabira

Kriterij za odabir ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda:

Zeleni kriteriji

Naručitelj dodatno boduje jamstveni rok za izvedene radove, iznad minimalno propisanog, u iznosu do 10 % ukupne ocjene, čime se izvođače potiče da preuzmu dužu odgovornost za kvalitetu izvedenih radova i ugrađenih materijala i opreme. Dulje jamstvo osigurava da su radovi energetske obnove izvedeni na način koji dugoročno smanjuje potrebu za popravcima i dodatnim zahvatima, što doprinosi energetskoj učinkovitosti objekta.

Cijeli projekt izrađen je prema DNSH načelima (ne nanosi bitnu štetu), koja obuhvaćaju ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama, održivu uporabu vode, kružno gospodarstvo, sprječavanje onečišćenja i zaštitu bioraznolikosti, uz obvezu Izvođača da po završetku radova dostavi izjavu o sukladnosti s DNSH načelima. Uz to, radovi uključuju ozelenjavanje pročelja i nadstrešnica te ugradnju energetski učinkovite LED rasvjete, čime se dodatno pridonosi cjelovitom očuvanju kakvoće okoliša i racionalnom korištenju prirodnih dobara i energije, kao temelju koncepta održivog razvitka.

Objava Primjer postupka nabave sa zelenim kriterijima – Hrvatska pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Javna nabava u Europskoj uniji čini oko 14 do 17 % bruto domaćeg proizvoda, zbog čega predstavlja jedan od najvažnijih instrumenata za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Uključivanjem okolišnih kriterija u nabavu robe, radova i usluga javni naručitelji ne samo da smanjuju vlastiti okolišni utjecaj, već i potiču tržište na razvoj energetski učinkovitih, niskougljičnih i resursno učinkovitih proizvoda i usluga.

Zelenu javnu nabavu (ZeJN) stoga ne treba promatrati samo kao dio sustava javne nabave, već kao važan instrument provedbe šire politike održivosti. Ona podupire energetsku tranziciju, prilagodbu klimatskim promjenama i razvoj kružnog gospodarstva, a povezana je i s ciljevima Europskog zelenog plana.

Ovaj članak daje pregled uloge ZeJN-a u ostvarivanju tih ciljeva kroz prikaz europskog i hrvatskog zakonodavnog okvira, povezanosti sa sektorskim politikama, primjera dobre prakse te ključnih izazova i preporuka za njezinu učinkovitiju primjenu.

Od prvog Nacionalnog akcijskog plana do obvezne zelene nabave

Hrvatska je prvi Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu (NAP ZeJN) za razdoblje od 2015. do 2017. godine, s pogledom do 2020. godine, usvojila u kolovozu 2015., postavivši strateški cilj da se do 2020. godine u 50 posto postupaka javne nabave uključe barem osnovna zelena mjerila, u skladu s ciljem postavljenim na razini Europske unije kroz 7. akcijski program za okoliš. Iako taj ambiciozni cilj nije u potpunosti ostvaren u zadanom roku, njime je uspostavljen jasan okvir prioritetnih skupina proizvoda i usluga – papir, vozila, električna energija, usluge čišćenja, telekomunikacijske usluge, uredska i informatička oprema, prehrambeni proizvodi i građevinski radovi – za koje su definirana osnovna i sveobuhvatna mjerila preuzeta iz rada Europske komisije i Zajedničkog istraživačkog centra.

Značajan iskorak u hrvatskom sustavu javne nabave dogodio se stupanjem na snagu novog Zakona o javnoj nabavi u srpnju 2017. godine, kojim je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude postao obvezan način odabira ponuda, čime je otvoren prostor za sustavnije uključivanje okolišnih kriterija u kriterije za dodjelu ugovora, a ne samo u tehničke specifikacije.

Prekretnicu predstavlja Odluka Vlade Republike Hrvatske o provedbi zelene javne nabave (Narodne novine, broj 137/2024), koja je stupila na snagu 1. siječnja 2025. godine i kojom zelena javna nabava po prvi put postaje obvezujuća za određene kategorije nabave, a ne samo preporučena praksa. Time je Hrvatska napravila iskorak od dobrovoljnog prema djelomično obvezujućem modelu ZeJN-a, slijedeći trend koji se sve više uspostavlja i na razini EU-a, primjerice kroz nadolazeće obvezne minimalne udjele zelenih kriterija u pojedinim sektorima.

U Hrvatskoj, kao i u većini država članica EU-a, ZeJN se uvodi postupno kroz prioritetne skupine proizvoda i usluga te postavljanjem ciljeva za povećanje udjela zelenih ugovora. Od uspostave sustava praćenja putem Elektroničkog oglasnika javne nabave bilježi se kontinuirani rast primjene ZeJN-a, a 2024. godine zeleni ugovori činili su oko 18,74 % ukupne vrijednosti sklopljenih ugovora.

Zelena javna nabava i energetska tranzicija

Energetska tranzicija podrazumijeva prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizaciju prometa, industrije i zgrada. Zelena javna nabava povezana je s energetskom tranzicijom na nekoliko konkretnih razina.

Nabava električne energije iz obnovljivih izvora

Jedna od prioritetnih kategorija ZeJN-a u hrvatskom Nacionalnom akcijskom planu jest nabava električne energije. Kada tijela javne vlasti u tehničku specifikaciju uključe zahtjev da opskrbljivač isporučuje energiju s certificiranim udjelom proizvodnje iz obnovljivih izvora, ili kada koriste jamstva podrijetla, oni izravno potiču proizvođače energije da ulažu u vjetroelektrane, sunčane elektrane i druge obnovljive kapacitete, jer se time otvara dodatna, sigurna potražnja s javnim sektorom kao pouzdanim kupcem.

Energetska učinkovitost zgrada i javne infrastrukture

Javne zgrade – škole, bolnice, uredi državne uprave, sportski objekti – predstavljaju velik dio ukupnog fonda zgrada u svakoj državi članici. Zelena javna nabava radova energetske obnove, uključujući toplinsku izolaciju, zamjenu stolarije, ugradnju toplinskih pumpi i sustava za pametno upravljanje energijom, izravan je operativni mehanizam kojim se provode ciljevi dugoročnih strategija obnove zgrada koje svaka država članica mora izraditi na temelju Direktive o energetskim svojstvima zgrada. U tom smislu, svaki natječaj za energetsku obnovu javne zgrade istodobno je i akt zelene javne nabave i akt provedbe energetske tranzicije.

Elektrifikacija javnog prometa i voznih parkova

Zahtjevi za nabavu vozila bez emisija ili vozila s niskim emisijama za potrebe javnog gradskog prijevoza, komunalnih poduzeća, policije, hitne pomoći i drugih javnih službi izravno pridonose smanjenju potrošnje fosilnih goriva u prometnom sektoru, koji je u većini europskih država jedan od najvećih pojedinačnih izvora emisija stakleničkih plinova. Uz to, javna nabava punionica za električna vozila i prateće infrastrukture omogućuje širenje mreže nužne za masovniju elektrifikaciju privatnog voznog parka, čime ZeJN djeluje kao katalizator šire prometne tranzicije, a ne samo kao mjera unutar javnog sektora.

Poticanje inovacija u energetskim tehnologijama

Kroz mehanizam „nabave prije komercijalizacije” (pre-commercial procurement) i „nabave inovacija”, javni naručitelji mogu naručivati razvoj još nedovoljno tržišno zrelih rješenja, primjerice naprednih sustava skladištenja energije, pametnih mreža ili vodikovih tehnologija. Time ZeJN ne djeluje samo na strani potražnje za već postojećim zelenim proizvodima, nego aktivno potiče razvoj novih rješenja nužnih za dugoročnu energetsku tranziciju.

Nacionalni energetski i klimatski plan kao poveznica

U Hrvatskoj je ta veza formalno prepoznata: Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine izrijekom navodi zelenu javnu nabavu kao jednu od mjera za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva, čime se ZeJN institucionalno uklapa u sustav praćenja i izvještavanja o energetskoj tranziciji prema Europskoj komisiji.

Zelena javna nabava i prilagodba klimatskim promjenama

Dok se energetska tranzicija prvenstveno bavi ublažavanjem klimatskih promjena, odnosno smanjenjem emisija stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim promjenama odnosi se na jačanje otpornosti društva, infrastrukture i ekosustava na već neizbježne posljedice klimatskih promjena – toplinske valove, poplave, suše, oluje i podizanje razine mora. Zelena javna nabava povezana je i s tom dimenzijom klimatske politike, iako je ta veza u praksi nešto manje razvijena i vidljiva od veze s energetskom tranzicijom.

Klimatski otporna infrastruktura

Kada javni naručitelji definiraju tehničke specifikacije za izgradnju cesta, mostova, kanalizacijskih sustava ili obrambenih nasipa, sve češće se traži da projektna rješenja uzmu u obzir buduće klimatske scenarije, primjerice povećan intenzitet oborina ili viši vodostaj rijeka. Uključivanje takvih zahtjeva u dokumentaciju o nabavi predstavlja oblik „zelene” nabave usmjerene prema prilagodbi, jer se time izbjegava gradnja infrastrukture koja bi već za nekoliko desetljeća mogla postati neadekvatna ili ranjiva na klimatske ekstreme.

Zelena infrastruktura i prirodna rješenja

Sve veći broj gradova u Europi, uključujući hrvatske gradove poput Rijeke i Zagreba, u javnim nabavama za uređenje javnih površina uključuje zahtjeve za sadnju autohtonog zelenila otpornog na sušu, uspostavu propusnih površina koje smanjuju rizik od poplava, izgradnju zelenih krovova i sustava za zadržavanje oborinske vode. Takvi zahtjevi izravno se nadovezuju na koncept „rješenja utemeljenih na prirodi” (nature-based solutions), koji je jedan od temeljnih stupova europske strategije prilagodbe klimatskim promjenama.

Upravljanje vodnim resursima

Javna nabava opreme i usluga za navodnjavanje, pročišćavanje otpadnih voda i smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim sustavima izravno pridonosi otpornosti na sve češće i intenzivnije sušne periode. Uključivanje kriterija učinkovitosti korištenja vode u nabavu opreme za javne zelene površine, bazene, praonice i druge objekte s velikom potrošnjom vode predstavlja konkretan primjer kako ZeJN podupire prilagodbu na promjene u raspoloživosti vodnih resursa.

Otpornost prehrambenih sustava

Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2030. godine povezuje zelenu javnu nabavu hrane, primjerice za škole, vrtiće, bolnice i domove za starije osobe, s poticanjem ekoloških i lokalnih poljoprivrednih praksi koje su, prema mnogim istraživanjima, otpornije na klimatske ekstreme od intenzivne konvencionalne poljoprivrede, jer se temelje na raznolikosti usjeva, očuvanju plodnosti tla i manjoj ovisnosti o vanjskim inputima. Time se ZeJN u sektoru prehrane nadovezuje i na klimatsku prilagodbu i na širu politiku održive poljoprivrede.

Institucionalna nadležnost i međuresorna suradnja

Zelena javna nabava u Hrvatskoj zahtijeva usku suradnju između Ministarstva gospodarstva, koje je nadležno za sustav javne nabave, i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je nadležno za okolišne i klimatske politike. Ta međuresorna suradnja sama po sebi predstavlja institucionalni izraz povezanosti ZeJN-a s drugim politikama održivosti, jer nijedno ministarstvo samo ne može provoditi zelenu nabavu bez uklapanja u širi sustav energetske, klimatske i okolišne politike. Nacionalna mrežna stranica posvećena zelenoj javnoj nabavi redovito objavljuje edukacijske materijale, primjere dobre prakse i izvješća, čime se gradi kapacitet certificiranih stručnjaka za javnu nabavu za uključivanje zelenih kriterija u svakodnevni rad.

Praktični primjeri sinergije

Nabava električne energije i računalne opreme na državnoj razini

Središnji državni ured za središnju javnu nabavu proveo je zelenu javnu nabavu za dvije velike kategorije – električnu energiju te računala i računalnu opremu – čime je pokazano da se sinergija između ZeJN-a i energetske tranzicije može ostvariti na centraliziranoj, državnoj razini, gdje velik opseg nabave omogućuje snažniji tržišni signal nego što bi to mogle postići pojedinačne, rascjepkane nabave manjih naručitelja.

Gradske inicijative

Gradovi poput Rijeke odavno primjenjuju zelene kriterije u javnoj nabavi, uklapajući ih u širu gradsku politiku održivog razvoja, energetske učinkovitosti javnih zgrada i unaprjeđenja javnog prijevoza. Takve lokalne inicijative pokazuju da povezanost ZeJN-a s energetskom tranzicijom i klimatskom prilagodbom nije samo apstraktan koncept na razini nacionalnih strategija, nego se konkretno provodi u svakodnevnim odlukama lokalnih vlasti o nabavi vozila, opreme za javnu rasvjetu i uslugama održavanja zelenih površina.

Zelena javna nabava hrane

Primjeri dobre prakse u nabavi prehrambenih proizvoda za javne ustanove, koje promiču udruge poput Udruge DUGA, pokazuju kako lokalni i ekološki proizvedeni prehrambeni proizvodi mogu istodobno smanjiti emisije povezane s transportom hrane, poduprijeti otpornu lokalnu poljoprivredu prilagođenu na klimatske promjene te ojačati kratke opskrbne lance, čime se ZeJN u sektoru prehrane pokazuje kao poveznica između klimatske prilagodbe, energetske učinkovitosti i socioekonomske otpornosti ruralnih područja.

Zaključak

Zelena javna nabava nije izolirana tehnička mjera unutar propisa o javnoj nabavi, nego integralni dio šireg sustava politika održivosti koji povezuje energetsku tranziciju, prilagodbu klimatskim promjenama, kružno gospodarstvo i gospodarenje otpadom. Kroz nabavu električne energije iz obnovljivih izvora, energetsku obnovu javnih zgrada, elektrifikaciju voznih parkova te sve češće uključivanje kriterija klimatske otpornosti u infrastrukturne projekte, ZeJN se pretvara u operativni alat kojim se deklarativni ciljevi energetskih i klimatskih strategija prevode u konkretne, mjerljive odluke o nabavi robe, radova i usluga.

Hrvatski primjer pokazuje postupan, ali jasan razvojni put – od prvog dobrovoljnog Nacionalnog akcijskog plana iz 2015. godine, preko uvođenja kriterija ekonomski najpovoljnije ponude 2017. godine, do djelomično obvezujućeg modela uspostavljenog Odlukom Vlade iz 2024. godine koja se primjenjuje od početka 2025. godine. Taj put odražava širi europski trend jačanja ZeJN-a kao jednog od stupova Europskog zelenog plana.

Ipak, da bi se puni potencijal te povezanosti ostvario, potrebno je prevladati izazove nedovoljne stručnosti, fragmentiranosti nabave, nedostatka jasnih mjerila za klimatsku otpornost te nedovoljne usklađenosti pokazatelja među sektorskim strategijama. Jačanjem obvezujućih zelenih kriterija, centralizacijom nabave osjetljivih kategorija, izgradnjom kapaciteta službenika i uspostavom zajedničkog sustava praćenja, zelena javna nabava mogla bi postati još snažniji i mjerljiviji instrument ubrzanja energetske tranzicije i jačanja otpornosti hrvatskog društva na klimatske promjene, u skladu sa širim ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Objava Povezanost zelene javne nabave (ZeJN) i drugih politika održivosti: energetska tranzicija i prilagodba klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Julija Škoro temom održivosti bavi se od 2001. godine te je, kada se zaposlila u Holcimu, koji je suosnivač Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, a nakon toga i HR PSOR-a, dobrovoljno počela razvijati poslovanje u skladu s konceptom održivosti. Tijekom više od dva desetljeća u Holcimu bavila se suradnjom s dionicima, promicanjem održive gradnje te uključivanjem održivosti u poslovnu strategiju. Sudjeluje i u provedbi projekta KOdeCO net zero, usmjerenog na dekarbonizaciju proizvodnje cementa u tvornici u Koromačnu.

Kako biste ocijenili trenutnu razinu primjene zelene javne nabave u Hrvatskoj kada je riječ o građevinskim materijalima, odnosno prepoznaju li javni naručitelji dovoljno jasno razliku između konvencionalnih i niskougljičnih proizvoda u svojim natječajima?

Trenutna razina primjene zelene javne nabave u Hrvatskoj još uvijek je u početnoj fazi i zasad je vezana isključivo uz proizvode za koje su određeni kriteriji za EU Ecolabel, što, nažalost, nije slučaj s većinom građevinskih proizvoda. Do sada nismo zabilježili primjer javnog naručitelja koji je zahtijevao niskougljični proizvod. Iako rješenja poput našeg niskougljičnog cementa ECOPlanet i betona ECOPact postoje na tržištu, javni naručitelji još uvijek ne vrednuju razliku između njih i konvencionalnih materijala.

Kako definirate pojmove „održivo“ i „zeleno“ u kontekstu proizvodnje cementa i građevinskog materijala, odnosno u sektoru koji je tradicionalno povezan s visokim okolišnim otiskom?

„Održivo“ i „zeleno“ u našem sektoru prvenstveno znače smanjenje ugljičnog otiska, odnosno dekarbonizaciju, primjenu načela kružnoga gospodarstva i razvoj materijala koji pridonose kvaliteti zraka u zgradama. Službena podjela na razrede A, B i C, kakva postoji za energetsku učinkovitost, još ne postoji.

Prije dvije godine takav je sustav za cement i beton razvilo Globalno udruženje proizvođača cementa i betona (GCCA), a Njemačka ga je prihvatila. Druga je mogućnost propisivanje maksimalnog ugljičnog otiska po četvornome metru, kakvo postoji u Francuskoj. Treća je mogućnost propisati da se u gradnji smije koristiti samo cement koji ima ugljični otisak jednak ili manji od 469 kilograma CO₂ po toni cementa, kako je za znatan doprinos propisano taksonomijom Europske unije.

Sljedeći primjer može biti Italija koja u javnoj nabavi već niz godina propisuje uvjet prema kojem beton mora sadržavati najmanje pet posto recikliranog materijala. Slično tome, Njemačka za sve projekte s državnim financiranjem ima dvije razine između kojih investitor bira pa je za reciklirani sadržaj propisano 50 % mase za kategoriju QNG-PREMIUM i 30 % za kategoriju QNG-PLUS.

Je li Holcim ikada sudjelovao u prethodnom savjetovanju s tržištem prije objave natječaja u kojem su definirani zeleni kriteriji za beton, cement ili agregate, i koliko su naručitelji otvoreni za takav dijalog s industrijom?

Zasad nismo, a upravo je to pravi put za određivanje prvih zahtjeva kojima bi se krenulo prema zelenoj javnoj nabavi. Nadamo se da će uskoro biti prilike da se pozovu proizvođači betona kako bi se odredili konkretni kriteriji i otvorio kvalitetan dijalog s industrijom. Zajedničkim definiranjem kriterija možemo se osloniti na već dostupne niskougljične tehnologije i načela kružne gradnje.

Na koji način u poslovanju koristite okolišne deklaracije proizvoda, certifikate, tehničke potvrde ili druge neovisne dokaze koji naručiteljima mogu pomoći u provjeri okolišnih svojstava proizvoda?

Od početka 2025. godine Holcim je prvi i jedini proizvođač betona u Hrvatskoj koji u Zagrebu, Karlovcu i Rijeci može za svako gradilište izraditi verificiranu Izjavu o utjecaju proizvoda na okoliš, odnosno EPD, koji je ključan neovisni dokaz koji naručiteljima pruža transparentne informacije o ugljičnom otisku i okolišnim svojstvima naših proizvoda tijekom cijelog životnog ciklusa.

U tu smo svrhu s pomoću softvera Climate Earth analizirali sve podatke o materijalima koje koristimo, njihovu prijevozu, procesu proizvodnje i načinu recikliranja na kraju životnog vijeka, a do sada je uslugu izrade EPD dokumenta zatražio samo jedan privatni investitor na projektu u Zagrebu jer je certifikat održivosti bio uvjet za dobivanje bespovratnih sredstava.

Kako i koliko javni naručitelji u Hrvatskoj prepoznaju zelene aspekte građevinskih materijala u postupcima javne nabave i gdje vidite prostor za kvalitetnije definiranje tehničkih specifikacija? Vidite li u Hrvatskoj dovoljno prostora za primjenu kriterija koji se odnose na smanjenje ugrađenog ugljika u javnim građevinskim projektima, primjerice kod škola, bolnica, prometnica ili komunalne infrastrukture?

Potreba za zelenom javnom nabavom određena je činjenicom da su Europska unija i države članice donijele zakonodavni okvir koji jasno usmjerava prema klimatski neutralnoj Europskoj uniji. U tom smjeru Holcim već 30 godina aktivno pridonosi dekarbonizaciji, dok trenutačno radimo na projektu KOdeCO net zero, vrijednom 300 milijuna eura, za hvatanje ugljika u Koromačnu. Naša je vizija biti među prvim ugljično neutralnim tvornicama cementa u Europskoj uniji.

Imajući u vidu da su vlade u Europskoj uniji zacrtale određeni smjer, javni naručitelji bi kroz zelenu javnu nabavu trebali birati proizvođače u Europskoj uniji koji veslaju u tom istom smjeru, odnosno ulažu u održivost te čiji proizvodi zbog toga imaju bolja okolišna svojstva i potiču kružno gospodarstvo.

Prostor za poboljšanje vidimo u jasnom definiranju granica ugrađenog ugljika za javne projekte, a osim toga u nekim državama Europske unije sve se više govori i o društvenim zahtjevima kojima se mogu propisati radni uvjeti na javnim projektima, što smatramo važnom ulogom javnog sektora.

Kako bi javni sektor mogao potaknuti veću uporabu recikliranih materijala i materijala s nižim ugljičnim otiskom?

Jednostavno treba krenuti, a prvi i najvažniji korak može biti upravo prethodno savjetovanje s tržištem. Javni sektor bi trebao okupiti proizvođače građevinskih materijala potrebnih za određeni natječaj i prepoznati koju je razinu ugljičnog otiska ili udjela recikliranog sadržaja moguće ostvariti u Hrvatskoj ili u određenoj regiji. Time bi se izravno potaknula kružna gradnja i prelazak na održivije modele poslovanja.

Izračun ugljičnog otiska za zgrade dolazi nam 2028. godine kroz Direktivu Europske unije o energetskim svojstvima zgrada, međutim kako bi sustav na vrijeme zaživio, smatramo da bi trebalo što je moguće prije krenuti. Osim toga, trenutno je u javnom savjetovanju Akt o industriji s nultom neto stopom emisija koji predviđa zelenu javnu nabavu pet posto niskougljičnog cementa i betona, što smatramo iznimno niskom razinom ambicije.

S kojim se preprekama susrećete kada tržištu nudite održivija rješenja, osobito kada je početna cijena i dalje dominantan kriterij u postupcima nabave?

Na hrvatskom tržištu ugljični otisak ili reciklirani materijali, poput naših rješenja ECOCycle, još uvijek nisu karakteristike koje se traže. Budući da je početna cijena i dalje dominantan kriterij, okolišna svojstva proizvoda ostaju zanemarena. U protekle dvije godine samo je za tri projekta zatražena ponuda za beton s manjim ugljičnim otiskom, a samo je jedan investitor takvu ponudu i prihvatio. Na taj način Europska unija neće ostvariti viziju klimatske neutralnosti i to je potrebno mijenjati.

Što bi po vašem mišljenju trebalo uključiti u dobro pripremljenu zelenu javnu nabavu betona, cementa ili građevinskih materijala kako bi kriteriji bili mjerljivi, dokazivi i provedivi u praksi?

Upravo kako bismo odgovorili na takva pitanja, krajem prošle godine Holcim je pokrenuo projekt Urban mining, odnosno urbano rudarenje. S međunarodnom projektantskom tvrtkom Arup i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu ugovorili smo prvo analizu kriterija koji se u graditeljstvu primjenjuju u drugim državama članicama, a nakon toga i izradu prijedloga okolišnih kriterija primjenjivih u Hrvatskoj. Rezultat je projekta prijedlog tehničkih zahtjeva za zelenu javnu nabavu u građevinskom sektoru koji smo predali Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na razini Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala pri HGK-u postignut je konsenzus da se pokrene postupak njihova usvajanja na razini ministarstava.

Sudjeluje li Holcim u postupcima javne nabave gdje su kao kriterij za odabir ponude, a ne samo kao tehnička specifikacija, korišteni zeleni ili okolišni elementi, te kakvo je Vaše iskustvo s takvim natječajima? Jesu li kriteriji bili realno mjerljivi i provjerljivi?

Ne, dosad nismo imali primjer javnog naručitelja kod kojeg su zeleni elementi bili ključni kriterij za odabir. Jedini primjer u kojem je investitor zbog zahtjeva financiranja tražio dokaz o manjem ugljičnom otisku bio je privatni projekt u Zagrebu. Za taj smo projekt uspješno izradili i dostavili Izjavu o utjecaju proizvoda na okoliš, odnosno EPD, s pomoću softvera Climate Earth. Izjavu je verificirala njemačka organizacija Institut Bauen und Umwelt e. V., odnosno IBU.

Koju biste preporuku dali javnim naručiteljima koji žele provoditi zelenu javnu nabavu u građevinskom sektoru, ali nisu sigurni kako postaviti kriterije bez ograničavanja tržišnog natjecanja?

Naša je glavna preporuka da se odvaže i jednostavno krenu te da kroz praksu prilagođavaju zahtjeve. Prijedlog tehničkih zahtjeva već smo razvili u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i tvrtkom Arup. U tu smo svrhu krajem travnja predstavili zahtjeve članovima Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iznimno nam je drago što su svi članovi prisutni na sjednici dali suglasnost.

Za početak su to vrlo jednostavni i provedivi zahtjevi. Primjerice, dodatni bodovi mogu se dodijeliti ponuditeljima čije ponude pokazuju znatan doprinos smanjenju uporabe primarnih sirovina kroz kružnu gradnju i korištenje sekundarnih sirovina. Drugi primjer je obveza iskazivanja okolišnog utjecaja građevine na temelju procjene životnog ciklusa, odnosno LCA analize. To su prvi koraci kako bi zelena javna nabava postala nov način razmišljanja, a nakon toga možemo ići korak dalje kako bi se kroz bodovanje još više vrednovali proizvodi i usluge koji su bolji za okoliš i društvo.

Julija Škoro, voditeljica održivosti u Holcimu
Hrvatska

Objava Niskougljični materijali u javnoj nabavi – pogled proizvođača na zelenu gradnju pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Prezentaciju možete preuzeti klikom na gumb u nastavku, a sve dodatne edukacijske materijale pronađite na stranici Trening materijali.

Preuzmite prezentaciju (PDF)

Objava Dostupni trening materijali za provoditelje ZeJN 2026. pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Sve više kupaca, putnika i javnih naručitelja traži proizvode i usluge s dokazanim okolišnim učinkom. EU Ecolabel, službena oznaka Europske unije za izvrsnost u zaštiti okoliša, danas pokriva više od 116.000 proizvoda i usluga diljem Europe, a za dva sektora s velikim potencijalom u Hrvatskoj, proizvodnju sredstava za čišćenje i turistički smještaj, sve je konkretnija poslovna prilika. Oznaka potvrđuje da proizvod ili usluga zadovoljava najviše ekološke standarde tijekom cijelog životnog ciklusa i istodobno služi kao pouzdan dokaz ispunjavanja okolišnih kriterija u postupcima zelene javne nabave.

Za proizvođače sredstava za čišćenje EU Ecolabel rješava dvojbu koja se najčešće javlja kod „zelenih” proizvoda — pitanje učinkovitosti. Certificirani proizvodi prolaze stroga ispitivanja kojima se jamči da čiste jednako dobro kao konvencionalne alternative, uz formule sa strogo ograničenim količinama opasnih kemikalija koje štite i korisnike i okoliš. Kriteriji potiču pametnije pakiranje i koncentrirane formule, čime se izravno podupire kružno gospodarstvo i učinkovito korištenje resursa. U praksi to znači i tržišnu prednost: proizvodi s oznakom automatski ispunjavaju ekološke zahtjeve koji se sve češće traže u javnim i privatnim postupcima nabave, čime se otvara put do novih ugovora.

U turističkom i ugostiteljskom sektoru oznaka odgovara na promjenu u ponašanju gostiju. Sve veći broj putnika pri odabiru smještaja daje prednost održivim mogućnostima. EU Ecolabel objektima omogućuje da se istaknu službenim zelenim oznakama na vodećim platformama poput Booking.com-a, a certifikacija pritom nije samo promidžbeni alat: kriteriji za učinkovito upravljanje energijom, vodom i otpadom izravno smanjuju troškove poslovanja i račune za komunalne usluge. Uz to, oznaka objektima pomaže da budu korak ispred propisa jer jamči usklađenost s važećim i nadolazećim zahtjevima Europske unije.

Zajednička nit obaju sektora jest da EU Ecolabel povezuje okolišnu odgovornost s poslovnom logikom: niže troškove, veću vidljivost i lakši pristup zelenoj javnoj nabavi.

Više informacija na: https://zelenanabava.hr/eko-oznake/ i eko-oznake@mzozt.hr

Preuzmi letak: Sredstva za čišćenje (PDF)

Preuzmi letak: Održivi turizam (PDF)

Objava EU Ecolabel kao konkurentska prednost: prilike za proizvode za čišćenje, usluge čišćenja i turistički smještaj pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Priručnik se oslanja na Odluku Komisije 2021/1870 kojom su utvrđeni EU Ecolabel kriteriji za kozmetičke proizvode i proizvode za njegu životinja. Iz ukupnog skupa tih kriterija izdvojeni su oni koji se smatraju najprikladnijima za primjenu u postupcima javne nabave.

Uz sam priručnik, u savjetovanje je uključeno i pozadinsko izvješće s metodološkim objašnjenjima koje čine osnovu ne samo ovog, nego i budućih ZeJN priručnika vezanih uz druge skupine proizvoda.

Kontekst savjetovanja govori sam za sebe: prema najnovijim podacima Komisije iz ožujka 2026., EU Ecolabel trenutačno pokriva više od 116.000 proizvoda i usluga diljem Europe, a kozmetički proizvodi uvedeni su kao nova skupina još 2021. Unatoč tome, segment kozmetike još ima prostora za rast, što je jedan od razloga zbog kojih Komisija novim priručnikom želi potaknuti veći broj zahtjeva za dodjelu EU Ecolabela za kozmetičke proizvode. Budući da bi proizvodi s EU Ecolabelom automatski udovoljavali predloženim ZeJN kriterijima, veza između javne nabave i certifikacije ovdje nije slučajna.

Rok za dostavu mišljenja zainteresiranih dionika je 3. srpnja 2026.

Objava EU Ecolabel kriteriji u fokusu zelene javne nabave kozmetičkih proizvoda pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Od 1. siječnja 2026. u primjeni je novi Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 155/2025), kojim se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti. Zakon nije samo energetski propis, nego ima izravan učinak na način na koji javni i sektorski naručitelji planiraju i provode postupke javne nabave.

Načelo “energetska učinkovitost na prvom mjestu” kao obveza naručitelja

Ključna novina za naručitelje sadržana je u odredbi koja se tiče nabave roba, radova i usluga. Pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi, čija je vrijednost jednaka ili veća od europskih pragova, javni i sektorski naručitelji u pravilu kupuju robe, radove i usluge koje zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, odnosno vode se načelom “energetska učinkovitost na prvom mjestu”. To znači da se energetsku učinkovitost treba razmatrati već u fazi pripreme dokumentacije o nabavi, kada je to primjenjivo s obzirom na predmet nabave, a ne tek kao neobvezatni „bonus” kriterij.

Ova obveza nije potpuno nova u smislu politike, ali novi Zakon daje joj pojačan normativni okvir.

Zakonom se utvrđuje obveza javnih i sektorskih naručitelja da pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi čija je vrijednost jednaka ili veća od europskih pragova u pravilu kupuju robe, radove i usluge koje zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, vodeći se načelom “energetska učinkovitost na prvom mjestu”, ako je ono primjenjivo u konkretnom postupku javne nabave. Postupci koji ispunjavaju te kriterije moraju biti označeni kao primjer zelene javne nabave u obavijestima objavljenim u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

Veza s Odlukom Vlade RH o zelenoj javnoj nabavi

Obveze iz novog Zakona o energetskoj učinkovitosti ne djeluju izolirano. Zakon o energetskoj učinkovitosti i Odluka Vlade RH o provedbi zelene javne nabave (NN 137/2024), koja je također stupila na snagu 1. siječnja 2025., međusobno se nadopunjuju i zajedno uspostavljaju okvir kojim se javne naručitelje usmjerava prema održivijim obrascima nabave kroz primjenu zelenih mjerila i uzimanje u obzir energetske učinkovitosti tijekom cijelog postupka nabave. Odluka Vlade propisuje kategorije roba i usluga za koje se moraju primjenjivati zelena mjerila, a Zakon o energetskoj učinkovitosti uspostavlja šire načelo kojim se naručiteljima nalaže da energetski aspekt uzimaju u obzir uvijek kada je to primjenjivo i opravdano.

Tako je na primjer odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti propisano kako se kriteriji energetske učinkovitosti primjenjuju  ako je proizvod ili usluga obuhvaćena kriterijima EU-a za zelenu javnu nabavu ili dostupnim jednakovrijednim nacionalnim kriterijima.

U tom slučaju javni i sektorski naručitelji ulažu napore kako bi kupovali samo proizvode i usluge koji ispunjavaju barem tehničke specifikacije utvrđene na »osnovnoj« razini relevantnih kriterija EU-a za zelenu javnu nabavu ili dostupnih jednakovrijednih nacionalnih kriterija.

Pravilo se dakle aktivira kada su ispunjena dva kumulativna uvjeta:

• provodi se postupak javne nabave za određeni proizvod ili uslugu, I
• za taj proizvod/uslugu postoje EU kriteriji za zelenu javnu nabavu (EU GPZ/GPP kriteriji) ili jednakovrijedni nacionalni kriteriji (npr. Odluka o provedbi zelene javne nabave) u pogledu energetske učinkovitosti

U odnosu na određeni proizvod ili uslugu, Zakon o energetskoj učinkovitosti upućuje na podatkovne centre, prostorije za poslužitelje i usluge u oblaku, cestovnu rasvjetu i prometnu signalizaciju, računala, zaslone, tablete i pametne telefone.

Kako su EU kriteriji za zelenu javnu nabavu obično strukturirani u dvije razine, osnovnom razinom (Core criteria) mogu se smatrati minimalni zahtjevi koje bi trebao moći ispuniti svaki ponuditelj na tržištu; primjenjivi su za naručitelje koji tek ulaze u zelenu nabavu.Pravilnik o zahtjevima energetske učinkovitosti i dalje je na snazi.

Na temelju prethodnog Zakona o energetskoj učinkovitosti, još je 2014. donesen Pravilnik o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave, kojim se upućuje državna tijela Republike Hrvatske kako su pri kupnji, primjerice, uredske opreme, guma i usluga te pri kupnji ili zakupu zgrada dužna uskladiti tehničku specifikaciju s kriterijem pripadnosti najvišem mogućem razredu energetske učinkovitosti. Naručitelji koji su se do sada vodili tim Pravilnikom trebaju imati na umu da novi Zakon dodatno jača i proširuje taj okvir.

Što to znači za pripremu dokumentacije o nabavi

U praksi, naručitelji bi pri izradi dokumentacije o nabavi trebali:

• za svaku nabavu roba ili usluga koje uključuju potrošnju energije provjeriti postoje li mjerila zelene javne nabave ili pravilničke odredbe koje propisuju energetski razred ili druge performansne zahtjeve
• u tehničkim specifikacijama jasno navesti zahtijevano performansno svojstvo, uz referencu na relevantni propis
• u slučajevima kada energetski kriterij nije uvršten u dokumentaciju, imati pripremljeno obrazloženje temeljeno na dostupnosti tržišta, razmjernosti troška ili tehničkim ograničenjima.

Širi kontekst: zelena javna nabava kao prečica do ciljeva energetske učinkovitosti

Novi Zakon pred tijela državne uprave i poduzetnike postavlja, u skladu s ambicioznijim ciljevima EU za sve države članice, stroža pravila za uštedu potrošnje energije do 2030. i smanjenje stakleničkih plinova do 2050. godine. Javna nabava jedna je od najizravnijih poluga kojima država može ubrzati taj prijelaz, jer se radi o godišnjoj potrošnji koja u Republici Hrvatskoj iznosi više milijardi eura. Svaki energetski učinkovitiji ugovor koji naručitelj sklopi doprinosi ostvarivanju nacionalnih ciljeva koje Zakon utvrđuje, a za naručitelje kojima su dodijeljena sredstva iz EU fondova to je sve češće i uvjet koji se provjerava u praćenju projekata.

Više informacija o primjeni mjerila zelene javne nabave u konkretnim kategorijama nabave dostupno je u odjeljku Mjerila ZeJN i Zahtjevi za zelenu javnu nabavu u sektorskom zakonodavstvu.

Objava Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti: što to znači za javne naručitelje u postupcima nabave pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pokreće novi ciklus besplatnih radionica o zelenoj javnoj nabavi (ZeJN). Program je namijenjen provedbi Odluke o provedbi zelene javne nabave (NN 137/2024), koja je uvela obveznu zelenu nabavu za tijela državne uprave i tijela iz njihove nadležnosti.

Radionice donose praktični uvid u to kako zelenu nabavu primijeniti svakodnevno; od konkretnih mjerila i ciljeva za 17 nabavnih kategorija koje Odluka propisuje, do primjera koji se mogu izravno ugraditi u dokumentaciju o nabavi.

Što ćete naučiti?

• Ključne obveze iz Odluke VRH i kako ih primijeniti u svojoj instituciji
• Zelena mjerila i ciljeve za 17 nabavnih kategorija (električna energija, računala, vozila, namještaj, odjeća i dr.)
• Primjere dobre prakse iz Hrvatske i EU koji se mogu koristiti kao predlošci
• Kako zelena javna nabava doprinosi smanjenju emisija, otpada i troškova u životnom vijeku
• Izvještavanje o javnoj nabavi sukladno Odluci VRH

Tko može sudjelovati?

Prednost pri prijavi imaju osobe s važećim certifikatom iz područja javne nabave, posebno djelatnici tijela državne uprave te tijela lokalne i regionalne samouprave i tijela iz njihove nadležnosti.

Detalji radionice

• Oblik: online (webinar)
• Trajanje: 8 nastavnih sati
• Broj sudionika: maksimalno 50 po terminu
• Boduje se za obnovu certifikata iz javne nabave

Termini i prijave

Radionice se održavaju od srpnja do rujna 2026. u više termina. Mjesta su ograničena na 50 po terminu.

SVI TERMINI SU POPUNJENI!

Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, pozivamo vas da se upišete na listu čekanja. Ukoliko se oslobodi mjesto, kontaktirat ćemo vas.

Hvala vam na interesu i razumijevanju!

Srpanj 2026.

• 01.07.2026. – popunjeno!
• 08.07.2026. – popunjeno!
• 09.07.2026. – popunjeno!
• 15.07.2026. – popunjeno!
• 16.07.2026. – popunjeno!
• 22.07.2026. – popunjeno!
• 23.07.2026. – popunjeno!
• 29.07.2026. – popunjeno!
• 30.07.2026. – popunjeno!

Kolovoz 2026.

• 04.08.2026. – popunjeno!
• 07.08.2026. – popunjeno!
• 20.08.2026. – popunjeno!
• 26.08.2026. – popunjeno!
• 27.08.2026. – popunjeno!

Rujan 2026.

• 02.09.2026. – popunjeno!
• 03.09.2026. – popunjeno!
• 09.09.2026. – popunjeno!
• 10.09.2026. – popunjeno!
• 17.09.2026. – popunjeno!
• 23.09.2026. – popunjeno!
• 24.09.2026. – popunjeno!

Sudjelovanje je besplatno. Prijavom prihvaćate uvjete sudjelovanja: otkazivanje je moguće najkasnije dva tjedna prije radionice, a u slučaju izostanka bez otkazivanja,  prijava na buduće termine više nije moguća.

Preuzmite reklamni letak 2026

Preuzmite program

Objava Novi ciklus besplatnih radionica o zelenoj javnoj nabavi — prijave otvorene pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS, Eco Management and Audit Scheme) dobrovoljni je instrument Europske unije namijenjen organizacijama koje žele sustavno mjeriti, upravljati i trajno poboljšavati svoj utjecaj na okoliš. Uspostavljen je 1993. godine kao poluga europske okolišne politike, za dobrovoljno sudjelovanje otvoren je od 1995., a od 2001. dostupan je svim vrstama organizacija, uključujući tijela javne vlasti i druge subjekte javnog sektora. Danas se provodi na temelju Uredbe (EZ) br. 1221/2009, a njegova je svrha povezati okolišnu politiku, zakonsku usklađenost, unutarnje upravljanje, neovisnu verifikaciju i javno izvještavanje. U praksi EMAS služi organizacijama da smanje potrošnju energije i resursa, unaprijede procese, povećaju transparentnost i ojačaju vjerodostojnost prema građanima, partnerima i naručiteljima, zbog čega je posebno relevantan i za sustav zelene javne nabave.

Za zelenu javnu nabavu u Hrvatskoj EMAS je važan jer povezuje dvije strane koje se u praksi još uvijek često promatraju odvojeno. S jedne strane stoji javni ili sektorski naručitelj koji mora pripremiti i provesti postupak na način da okolišni zahtjevi budu razmjerni i provjerljivi, te povezani s predmetom nabave, a s druge strane stoji gospodarski subjekt, odnosno ponuditelj, koji mora dokazati da je sposoban izvršiti ugovor uz primjenu odgovarajućih mjera upravljanja okolišem. EMAS tu djeluje kao most između naručitelja i gospodarskog subjekta, te služi ne samo kao interni sustav upravljanja, već i kao relevantan dokaz da gospodarski subjekt ima uspostavljen, verificiran i transparentan model upravljanja okolišem. Upravo ta kombinacija upravljanja, verifikacije i transparentnosti čini EMAS osobito korisnim u javnoj nabavi, u kojoj sama okolišna namjera, bez dokazive sposobnosti izvršenja, nije dovoljna.

U pravnom smislu, EMAS je za javnu nabavu važan zato što ulazi u područje normi upravljanja okolišem. Direktiva 2014/24/EU dopušta da javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi uputi na EMAS ili druge priznate sustave upravljanja okolišem, pri čemu je ključno da takav zahtjev bude opravdan prirodom predmeta nabave i načinom izvršenja ugovora. Drugim riječima, EMAS se ne koristi samo zato što „dobro zvuči“ ili se veže na nadnacionalne standarde, već zato što naručitelj mora imati razuman i dokaziv razlog zbog kojeg je sustav upravljanja okolišem relevantan za uredno izvršenje konkretnog ugovora. Pritom se ne smije zaboraviti na jednakovrijednost i obvezu da se u takvim slučajevima moraju prihvatiti i jednakovrijedne potvrde, u situaciji kada gospodarski subjekt nema EMAS, ali može dokazati da primjenjuje usporedive mjere upravljanja okolišem.

U praksi to dovodi do najvažnijeg pitanja: „Kada EMAS doista ima smisla koristiti kao alat javne nabave?“. EMAS je koristan u onim postupcima nabave u kojima okolišni učinak ne proizlazi samo iz svojstava robe, nego iz načina na koji se ugovor izvršava. To je, primjerice, slučaj kod ugovora o uslugama čišćenja, održavanja objekata, gospodarenja otpadom, prijevoza, logistike, održavanja zelenih površina, komunalnih usluga, građevinskih radova ili infrastrukturnih zahvata. U takvim predmetima nabave nije dovoljno da ponuditelj dostavi izjavu da će raditi održivo, već naručitelj mora procijeniti ima li gospodarski subjekt stvarno uspostavljen sustav za upravljanje energijom, vodom, otpadom, emisijama, kemikalijama, ambalažom, internim postupcima ili potencijalnim incidentima koji utječu na okoliš. Upravo tu EMAS postaje relevantan i služi kao dokaz sposobnosti u dijelu koji se odnosi na upravljanje okolišem.

Potrebno je naglasiti da nema potrebe EMAS koristiti u svakoj zelenoj nabavi. Ako se nabavlja roba čija se okolišna svojstva mogu izravno opisati tehničkim specifikacijama, kriterijima za odabir ponude ili eko-oznakama proizvoda, tada EMAS često neće biti najprimjereniji alat. Primjerice, kod nabave uredskog papira, sredstava za čišćenje, ili informatičke opreme puno je prirodnije tražiti konkretna svojstva proizvoda, energetske razrede, odsutnost određenih štetnih tvari ili vjerodostojne eko-oznake. Valja zapamtiti da je EMAS najjači tamo gdje okolišna kvaliteta ovisi o organizaciji procesa rada, a ne samo o deklaraciji svojstava predmeta nabave, stoga dobra praksa traži od naručitelja da prvo utvrdi gdje se nalazi okolišni rizik, a tek zatim odabere pravni i tehnički instrument kojim će ga obuhvatiti.

Dodatna vrijednost EMAS-a leži u tome što on ne završava u trenutku dostave ponude. Gospodarski subjekt mora trajno pratiti svoje okolišne aspekte, provoditi interne provjere, osigurati usklađenost s propisima, postavljati ciljeve poboljšanja i javno objavljivati verificiranu izjavu o usklađenosti. U javnoj nabavi to je osobito važno kod ugovora duljeg trajanja, okvirnih sporazuma, usluga koje se izvršavaju kroz više lokacija, te građevinskih ili komunalnih ugovora u kojima učinak ovisi o svakodnevnom ponašanju izvršitelja, a ne samo o jednom isporučenom proizvodu. Poseban značaj navedenoga za hrvatske primjere leži u praksi koja kazuje da zelena javna nabava još uvijek prečesto ostaje na razini pojedinačnih okolišnih zahtjeva u dokumentaciji o nabavi, bez jače poveznice s organizacijskom sposobnošću ponuditelja da te zahtjeve doista i provede. EMAS se tu nameće kao rješenje jer omogućuje da se okolišna dimenzija ne svede samo na predmet nabave, već da obuhvati i dodatne segmente poput načina izvršenja ugovora, upravljanja resursima, unutarnjih kontrola i transparentnosti.

Praksa pokazuje da Europska komisija i druge institucije EU već godinama koriste EMAS kao interni alat upravljanja okolišem, a u stručnim materijalima se navode primjeri nacionalnih i sektorskih naručitelja koji u postupcima nabave prihvaćaju EMAS kao dokaz sposobnosti za primjenu mjera upravljanja okolišem. Primjer Litavske uprave za ceste pokazuje kako se EMAS može koristiti u okolišno zahtjevnim ugovorima za cestogradnju i održavanje prometne infrastrukture. Slično vrijedi i za organizacije iz sektora čišćenja i usluga, gdje je u nekim državama članicama EMAS postao opipljiva tržišna prednost.

Hrvatska u formalnom smislu već ima sve ključne preduvjete da snažnije poveže EMAS i zelenu javnu nabavu. Nadležno tijelo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, a nacionalni provedbeni okvir je definiran Uredbom o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (NN 131/2020). Uredbom su izrijekom uređeni postupak podnošenja prijave za registraciju, rokovi i visina naknade, sadržaj i način vođenja registra, uvjeti za odbijanje registracije te privremeno ili trajno brisanje iz registra, poticaji za organizacije, promocija sustava EMAS i izvještavanje Europske komisije. Hrvatska ima i operativnu infrastrukturu, uključujući nacionalni EMAS portal i javno dostupan registar EMAS organizacija, koji je evidentirao tri važeće registracije (HiPP Croatia d.o.o., PREMIFAB d.o.o. i Toplice Sveti Martin d.o.o.). Jasno je stoga da normativni i institucionalni temelj postoji, no sam broj registriranih subjekata ukazuje da sustavna uporaba EMAS-a u nabavnoj praksi još uvijek nije u potpunosti zaživjela, ili je barem daleko od ispunjavanja svog punog potencijala.

U takvim okolnostima sljedeći razvojni korak za Hrvatsku ne bi trebao biti donošenje novih formalnih pravila, već operativno prevođenje postojećeg institucionalnog okvira u praksu. To u prvom redu podrazumijeva da se kroz smjernice, standardne obrasce i ciljane edukacije javnim i sektorskim naručiteljima jasnije pokaže u kojim je predmetima nabave opravdano tražiti dokaze o primjeni sustava upravljanja okolišem. Pritom je jednako važno da se u praksi precizno razlikuju tehničke specifikacije predmeta nabave od uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta, kako bi se EMAS koristio ciljano, ondje gdje doista potvrđuje sposobnost za provedbu okolišnih mjera. Takav bi pristup omogućio da EMAS u hrvatskoj zelenoj javnoj nabavi postane stvarni alat za upravljanje okolišnim učinkom, a ne samo puko „slovo na papiru“ i rijetko korištena mogućnost.

Zaključno, EMAS može biti vrlo snažan alat za jačanje zelene javne nabave, ali samo ako se koristi ciljano i precizno. Njegova snaga nije u tome što zamjenjuje druge zelene alate, kao što su eko-oznake, zeleni uvjeti u tehničkim specifikacijama ili pristup životnog ciklusa, već u tome što dopunjuje sustav ondje gdje je ključno procijeniti stvarnu sposobnost gospodarskog subjekta da okolišne zahtjeve pretvori u praksu izvršenja ugovora. U takvim slučajevima EMAS predstavlja alat veće pravne sigurnosti, veće vjerodostojnosti i kvalitetnijeg izvršenja ugovora, čime dobiva razvojnu ulogu te pomaže jačanju zelene javne nabave u Hrvatskoj.

Objava EMAS kao alat za jačanje zelene javne nabave u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.