Više o događaju i mogućnosti prijave nađite ovdje.

Objava Besplatni webinar u organizaciji UNEP i One Planet Network pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Priručnik je namijenjen javnim naručiteljima te sadržava smjernice i primjere pomoću kojih u vlastite postupke mogu integrirati mjerila zelene javne nabave koristeći EU Ecolabel mjerila u postupcima nabava tiskanog papira, proizvoda od papira za pisanje i papirnatih vrećica. U ovom dokumentu su prikazani primjeri za korištenje mjerila u sklopu postupaka zelene javne nabave za tehničke specifikacije, izvršenje ugovora i kriterij odabira.

Zelena javna nabava dobrovoljni je instrument. EU Ecolabel je službena eko-oznaka Europske unije (EU) kojom se označavanju „zeleni“ proizvodi i usluge tj. oni koji imaju manje nepovoljan utjecaj na okoliš tijekom životnog ciklusa u odnosu na istovrsne proizvode i usluge te je namijenjen proizvodima koji se stavljaju na tržište EU.

U sklopu Priručnika navedeni su primjeri kriterija uzimajući u obzir tri glavna načela:

1. Usklađenost s postojećim pravilima javne nabave, posebice u pogledu predmet ugovora koji se dodjeljuje;
2. Kriteriji moraju biti provjerljivi od strane javnih tijela, osim oslanjanja na to da imaju ekološku oznaku EU;
3. Najveća relevantnost za okoliš prema procjeni životnog ciklusa i kružnom gospodarstvu EU.

KRITERIJI ZELENE JAVNE NABAVE SUKLADNO MJERILIMA ZA DODJELU ZNAKA ZA OKOLIŠ EU-A ZA PROIZVODE OD TISKANOG PAPIRA, PROIZVODE OD PAPIRA ZA PISANJE I PAPIRNATE VREĆICE

 PODLOGA KAO KRITERIJ ZELENE JAVNE NABAVE

Dodatne informacije: Mjerilima se prvenstveno nastoje smanjiti otpuštanje toksičnih ili eutrofičnih tvari u vode te šteta i opasnosti za okoliš povezani s upotrebom energije (klimatske promjene, acidifikacija, oštećenje ozonskog omotača, iscrpljivanje neobnovljivih resursa). U tu se svrhu mjerilima nastoji:

— smanjiti potrošnja energije i povezane emisije u zrak,
— smanjiti šteta za okoliš smanjenjem emisija u vodu i stvaranja otpada,
— smanjiti šteta i opasnosti za okoliš povezani s upotrebom opasnih kemikalija i
— zaštititi šume postavljanjem zahtjeva da reciklirana vlakna ili neobrađena vlakna budu dobivena iz šuma i područja kojima se upravlja na održiv način.

Mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za „grafički papir :

1. emisije u vodu i zrak;
   
2. potrošnja energije;
   
3. vlakna: očuvanje resursa, održivo gospodarenje šumama;
   
4. ograničene opasne tvari i smjese;
   
5. gospodarenje otpadom;
   
6. prikladnost za upotrebu;
   
7. informacije na ambalaži;
   
8. informacije koje se pojavljuju na znaku za okoliš EU-a.
   

MOGUĆNOST UKLANJANJA TINTE KAO KRITERIJ ZELENE JAVNE NABAVE 

Dodatne informacije: INGEDE metoda 11 Europskog vijeća za recikliranje papira (EPRC) je sustav ocjenjivanja koji temeljem unaprijed utvrđenih parametara dodjeljuje bodove za karakteristike proizvoda te na temelju rezultata donosi konačnu ocjenu u rasponu od -100 do +100.  Detaljan Priručnik INGEDE metode 11 koji definira kriterije i tablice bodovanja dostupan je na stranici: https://www.paperforrecycling.eu/publications/

SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM KAO KRITERIJ ZELENE JAVNE NABAVE

Dodatne informacije: Sustav gospodarenja otpadom dokumentiran je ili objašnjen i uključuje informacije o najmanje sljedećim postupcima:

– postupanju s materijalima za recikliranje iz toka otpada te njihovu prikupljanju, odvajanju i upotrebi,
– uporabi materijala za druge namjene, kao što je spaljivanje radi dobivanja procesne pare ili topline, ili za upotrebu u poljoprivredi,
– postupanju s opasnim otpadom, kako ga definiraju nadležna lokalna i nacionalna regulatorna tijela, njegovu prikupljanju, odvajanju i zbrinjavanju,
– ciljevima i ciljanim vrijednostima za kontinuirano poboljšavanje koji se odnose na smanjenje proizvodnje otpada i povećanje stope ponovne upotrebe i recikliranja.

POTROŠNJA ENERGIJE KAO KRITERIJ ZELENE JAVNE NABAVE

Dodatne informacije: Sustav gospodarenja energijom uključuje mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti i informacije o najmanje sljedećim postupcima:

– uspostavi i provedbi plana prikupljanja podataka o energiji kako bi se utvrdile ključne vrijednosti potrošnje energije,
– analizi potrošnje energije koja uključuje popis sustava, procesa i postrojenja koji troše energiju;
– utvrđivanju mjera za učinkovitiju upotrebu energije;
– kontinuiranim ciljevima i ciljnim vrijednostima povezanima sa smanjenjem potrošnje energije.

Objava EU ECOLABEL U ZELENOJ JAVNOJ NABAVI ZA NABAVU PROIZVODA OD TISKANOG PAPIRA, PROIZVODA OD PAPIRA ZA PISANJE I PAPIRNATIH VREĆICA pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Koji su benefiti EU Ecolabel oznake za poslovne subjekte?

EU Ecolabel je službena eko-oznaka Europske unije (EU) kojom se označavanju „zeleni“ proizvodi i usluge tj. oni koji imaju manje nepovoljan utjecaj na okoliš tijekom životnog ciklusa u odnosu na istovrsne proizvode i usluge. Namijenjen je proizvodima koji se stavljaju na tržište EU.

Znak EU Ecolabel je dokaz da proizvod ili usluga udovoljavaju visoko propisanim standardima zaštite okoliša.

EU Ecolabel spada u Tip I eko-oznaka i deklaracija prema normi EN ISO 14024:2000 jer je transparentan, obuhvaća životni ciklus i ima neovisni sustav verifikacije.

Krajnji je cilj ove eko-oznake smanjiti negativan utjecaj potrošnje i proizvodnje na okoliš, zdravlje, klimu, na potrošnju resursa i energije te potaknuti odgovorno ponašanje prema okolišu.

S više od 83.000 proizvoda i usluga na tržištu, EU Ecolabel je prepoznat u cijeloj Europi. Ako želite plasirati na tržište svoje zelene proizvode, EU Ecolabel je pravi izbor!

Razlozi zašto zatražiti EU Ecolabel oznaku

• Na B2C razini, povećana svijest o prednostima ekološki prihvatljivih proizvoda stvara povoljnu klimu za zeleno tržište jer potrošači sve više vode računa o kupnji ekološki prihvatljivih proizvoda. EU Ecolabel olakšava potrošačima izbor u korist vašeg proizvoda jer je EU Ecolabel pouzdana i prepoznatljiva oznaka u cijeloj EU.
• Javni naručitelji na B2B razini suočeni su sa sve većim pritiskom da rade s proizvođačima proizvoda koji nose eko oznake u skladu s ISO 14024 (Tip I) kako bi zadovoljili zahtjeve nabave. Budući da shema uključuje provjere usklađenosti od strane neovisnih, kvalificiranih certifikatora, EU Ecolabel može biti ključ za otvaranje novih poslovnih prilika.
• Unutar procesa provjere jesu li vaši proizvodi u skladu s kriterijima EU Ecolabel, možete pronaći načine za optimizaciju svojih proizvoda i proizvodnih procesa. To će povećati profitabilnost i ugled vaše tvrtke i istaknuti vaš brend ispred konkurencije.
• Kriteriji su razvijeni kako bi se osiguralo da ih 10% do 20% ekološki najprihvatljivijih proizvoda koji su trenutno na tržištu mogu zadovoljiti. Za većinu grupa proizvoda dani su korisnički priručnici kako bi vam pomogli u procesu prijave.
• Posebni popusti za mala i srednja poduzeća, mikro poduzeća i prijavitelje iz gospodarstava u razvoju olakšavaju usklađenost.
• Proces prijave pojašnjen je korak po korak što čini vašu prijavu jednostavnijom. Postupak dodjele EU Ecolabel je propisan Uredbom (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a i Pravilnikom o znaku zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel (Narodne novine, broj 116/2016).

Više informacija i detalje o postupku prijave možete pročitati ovdje i na stranicama Europske komisije.

Objava EU Ecolabel za poslovne subjekte pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

KAKO ZELENO PRIMIJENITI DIREKTIVE EU-A O JAVNOJ NABAVI?

DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ u članku 43(1) navodi da ukoliko javni naručitelji namjeravaju kupiti radove, robu ili usluge s određenim okolišnim, društvenim ili drugim značajkama, mogu u tehničkim specifikacijama, kriterijima za dodjelu ili uvjetima za izvršenje ugovora zahtijevati određene oznake kao dokaz da radovi, usluge ili roba odgovaraju traženim obilježjima, pod uvjetom da je, između ostalog, ispunjen sljedeći uvjet:

(a) zahtjevi za oznaku tiču se samo kriterija koji su povezani s predmetom ugovora i prikladni su za utvrđivanje značajki radova, robe ili usluga koji su predmet ugovora;

Zakon o javnoj nabavi je navedenu odredbu prenio u članak 212. stavak 1. :

Ako javni naručitelj namjerava nabaviti radove, robu ili usluge s određenim okolišnim, društvenim ili drugim karakteristikama, može u tehničkim specifikacijama, kriterijima za odabir ponude ili uvjetima za izvršenje ugovora zahtijevati određene oznake kao dokazno sredstvo da radovi, roba ili usluge odgovaraju traženim karakteristikama, ako je između ostalog, ispunjen sljedeći uvjet:

1. zahtjevi za oznaku odnose se samo na kriterije koji su vezani uz predmet nabave i prikladni su za utvrđivanje njegovih karakteristika

Tijekom 2020. godine, predstavnici država članica nadležnih za ZeJN postavili su Europskoj komisiji pitanja oko tumačenja navedenih članaka Direktive kako slijedi:

1) Mogu li zahtjevi za oznaku prema članku 43. stavku 1. (a) sadržavati kriterije definirane u članku 42. u pogledu tehničkih specifikacija?

I u tom slučaju:

• Mogu li zahtjevi za oznaku također uključivati kriterije koji se odnose na specifični proces ili metodu proizvodnje ili izvedbu traženih radova, robe ili usluga ili na određeni proces neke druge faze njegova životnog vijeka, čak i kada takvi čimbenici nisu sastavni dio njihova materijalnog sadržaja, pod uvjetom da su povezani s predmetom nabave i razmjerni njegovoj vrijednosti i ciljevima, uvažavajući definiciju u članku 42.?

ili

• Hoće li se zahtjevi koji su “prikladni za definiranje karakteristika” umjesto toga shvatiti kao zahtjevi koji se odnose samo na “materijalni sadržaj” radova, robe ili usluga?

2) Znači li drugi uvjet u članku 43. stavku 1. (a) da oznake moraju sadržavati samo kriterije koji su u skladu s definicijom tehničkih specifikacija u članku 42?

3) Ako je odgovor na ovo pitanje ne, što je onda implikacija drugog uvjeta iz članka 43. (1) (a)? Odnosno, na koji način razumjeti “prikladno za definiranje karakteristika” i kako se učinak iz drugog uvjeta razlikuje od učinka koji proizlazi iz prvog uvjeta? Možete li nam dati neke primjere zahtjeva za oznake koji su u skladu s drugim uvjetom, ali koji nisu tehničke specifikacije kako je definirano u članku 42?

P1) Odgovor: Članak 43. stavak 1. prvi podstavak izričito navodi da javni naručitelji mogu koristiti zahtjeve za označavanje u tehničkim specifikacijama. Stoga, kad god se zahtjevi za oznaku koriste u tehničkim specifikacijama, oni će također uključivati kriterije u skladu s člankom 42. stavkom 1. drugim podstavkom.

P2) Odgovor: Ne. Članak 43. stavak 1. prvi podstavak pojašnjava da se zahtjevi za oznaku mogu koristiti ne samo kao tehničke specifikacije, već i kao kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude i/ili uvjeti za izvršenje ugovora. Stoga mogu postojati slučajevi u kojima zahtjevi za oznaku nisu prikladni za korištenje u tehničkim specifikacijama, ali se mogu koristiti u kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude i/ili uvjetima izvedbe ugovora.

P3) Odgovor: Drugi uvjet naveden u članku 43. stavku 1. (a) znači da, kako bi bili u skladu s pravom EU-a i stoga bili korišteni u dokumentaciji o nabavi, zahtjevi za oznake moraju opisati karakteristike nabave koja se provodi. Te se karakteristike mogu odnositi na različite faze i elemente proizvodnog procesa i ne mogu uključivati elemente koji nisu u skladu s proizvodom, radovima ili uslugom (npr. ako je predmet nabava ulovljeni morski plodovi, zahtjevi za oznaku korišteni u nabavi ne mogu nametnuti ekološke zahtjeve vezane uz uzgoj morskih plodova).

Drugim riječima, dva uvjeta utvrđena člankom 43. stavkom 1. točkom (a) proizvode vrlo slične učinke i treba ih tumačiti kao da se međusobno pojačavaju.

Zahtjevi za oznaku mogu biti u skladu s drugim (kao i prvim) uvjetom i ne biti prikladni za upotrebu kao tehničke specifikacije. Zahtjevi koji se odnose na npr. na uvjete koji se primjenjuju na osoblje koje izvršava ugovor ili uvjete trgovanja robom, zapravo se vjerojatno neće kvalificirati kao tehničke specifikacije, jer se tehničke specifikacije odnose na razmatranja koja se izravno odnose na karakteristike proizvoda i njegov proizvodni proces. Zahtjevi koji se odnose na postupanje s osobama koje izvršavaju ugovor ili uvjete trgovanja, odnose se na način na koji se ugovor treba izvršiti, te se kao takvi mogu koristiti kao kriterij za odabir ekonomski najpovoljnije ponude ili uvjet za izvršenje ugovora. Na primjer, zahtjevi za oznaku poštene trgovine za određeni proizvod ili zahtjevi za Ecolabel oznaku koji imaju za cilj osigurati usklađenost dobavljača određene robe s konvencijama ILO-a mogu biti u skladu s člankom 43. stavkom 1. (a) i mogu se koristiti u kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude ili kao dio ugovornih odredbi koje se odnose na izvršenje ugovora, ali ne u tehničkim specifikacijama.

Objava TUMAČENJA ČLANAKA DIREKTIVE 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Cirkularna javna nabava predstavlja način ozelenjivanja javne nabave odnosno prepoznaje ulogu koju javna tijela imaju u prijelazu na cirkularno gospodarstvo pri čemu pravila o zelenoj javnoj nabavi predstavljaju osnovu za definiciju cirkularne javne nabave, a pravila o socijalnoj i inovativnoj nabavi predstavljaju temelj za proširenje njezine izgradnje i sustavnu promjenu pristupa proizvodnje i potrošnje.

Glavne prepreke koje ometaju provedbu cirkularne javne nabave su nedostatak znanja i stručnosti Naručitelja, proceduralne i pravne prepreke te predrasude ponuditelja o korištenju recikliranih materijala. Najveći izazov je kako uključiti načela cirkularnog gospodarstva i kriterija cirkularne nabave u instrumente regionalne politike kao općeg načela ili kao kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude kako bi se potaknula provedba cirkularne nabave.

Javna nabava više nije samo administrativni postupak nabave robe, usluga ili radova, već sredstvo za postizanje strateških ciljeva. Javni naručitelji kao takvi doista mogu biti uzor i potaknuti prijelaz na cirkularno gospodarstvo. Javna tijela svake godine troše oko 16% BDP-a na kupnju roba, radova i usluga. Također direktivama o javnoj nabavi predviđene su mogućnosti strateške nabave koje, unatoč njihovim potencijalnim koristima, trenutačno nisu dovoljno iskorištene.

Cirkularna nabava ne može zanemariti zelenu nabavu.

Za razliku od zelene nabave, koja je koncentrirana na robu, cirkularna nabava obično stavlja proizvode u odnos s procesima. Cilj je cirkularne nabave doista zatvoriti krug i tako postići održivu ravnotežu između gospodarskih, socijalnih i ekoloških aspekata. Da bi se to ostvarilo javni naručitelji trebaju uzeti u obzir da ne postoji jedno univerzalno rješenje za provedbu cirkularne nabave te da provedba cirkularne nabave na kraju zahtijeva izvorno razumijevanje postojećih pravila i originalnu kombinaciju postojećih instrumenata.

Sadašnje gospodarstvo temelji se na linearnom industrijskom modelu uzmi-iskoristi-odbaci, dok cirkularno gospodarstvo slijedi tri načela: projektiranje otpada i onečišćenja, zadržavanje proizvoda i materijala u uporabi, obnova prirodnih sustava. Prijelaz s linearnog na cirkularno gospodarstvo nije trenutačan već zahtijeva sustavnu promjenu u svim vrijednosnim lancima i inovacijama ne samo u tehnologijama već i u organizaciji, društvu, financijskim trendovima i politikama.

Europska je komisija 2011. godine ocijenila da se pritisak na resurse povećava i da nastavak uobičajenih obrazaca korištenja resursa više nije opcija. Komisija je stoga utvrdila da je ključan razvoj novih proizvoda i usluga te pronalaženje novih načina za smanjenje otpada na najmanju moguću mjeru, poboljšanje upravljanja zalihama resursa, promjenu obrazaca potrošnje, optimizaciju proizvodnih procesa, upravljanja i poslovnih metoda.

Predloženo je da bi se povećanjem stope recikliranja smanjio pritisak na potražnju za primarnim sirovinama, pomoglo ponovnoj uporabi vrijednih materijala koji bi inače bili izgubljeni, te smanjila potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova tijekom proizvodnje. Prije recikliranja pozornost je usmjerena na životni ciklus, odnosno na cijeli vrijednosni lanac.

Opća europska vizija na temelju navedenog plana definirana je kako slijedi: „Do 2050. godine gospodarstvo Europske unije naraslo je na način koji poštuje ograničenja resursa i planetarne granice pridonoseći ujedno globalnoj gospodarskoj transformaciji. Naše gospodarstvo je konkurentno, uključivo i pruža visok životni standard s mnogo nižim utjecajima na okoliš. Svim resursima upravlja se na održiv način, od sirovina do energije, vode, zraka, zemljišta i tla. Ostvareni su ključni koraci u području klimatskih promjena dok su bioraznolikost i usluge ekosustava koje ju podupiru zaštićeni, vrednovani i suštinski obnovljeni”. Učinkovitost resursa definirana je kao smjer koji omogućuje gospodarstvu da stvara više s manje resursa koje koristi tako da se minimiziraju utjecaji na okoliš.

Takva vizija potvrđuje kako Europska komisija smatra da je cirkularno gospodarstvo način za rješavanje problema zelenog rasta.

Europska komisija donijela je u ožujku 2020. godine novi Akcijski plan za cirkularno gospodarstvo „za čišću i konkurentniju Europu” s ciljem povećanja recikliranja i ponovne uporabe proizvoda u EU. Taj novi akcijski plan nastao je zbog ubrzanja prijelaza EU-a na cirkularno gospodarstvo jačanjem industrije EU-a, te s ciljem pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju prirodnog okoliša EU-a. Novim akcijskim planom najavljuju se inicijative tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda usmjerene, primjerice, na njihov dizajn, promicanje postupaka cirkularnog gospodarstva, poticanje održive potrošnje kako bi se osiguralo da se korišteni resursi očuvaju u gospodarstvu EU-a što je dulje moguće. Stoga se uvode mjere usmjerene na područja u kojima djelovanje na razini EU-a donosi stvarnu dodanu vrijednost.

U Republici Hrvatskoj još se ne primjenjuje koncept cirkularne nabave već zelena javna nabava kao dobrovoljni instrument zaštite okoliša kojim se potiče zaštita okoliša i održiva potrošnja i proizvodnja. Svi održivi elementi iz novog regulatornog okvira EU doslovno su preneseni u ZJN 2016. Najveći je problem u implementaciji elemenata održivosti u postupcima javne nabave u tome što se još uvijek radi o dobrovoljnom instrumentu i ni u ZJN-u 2016 nije definiran način da se javne naručitelje prisili na njegovu primjenu i svi su elementi održivosti u javnoj nabavi i dalje samo dobrovoljni.

Očekuje se da će cirkularna nabava u RH odražavati europske smjernice: smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati i oporabiti. To praktički znači smanjenje nabave novih proizvoda, povećanje iskoristivosti dostupnih proizvoda, recikliranje proizvoda koji se više ne mogu ponovno koristiti, oporaba otpada za uporabu u druge svrhe i kad god je to moguće, kupnja oporabljenih proizvoda. To je sama bit cirkularne nabave.

Na samom kraju, ideja o zelenom gospodarstvu i cirkularnom gospodarstvu potpuno je ista, pod pretpostavkom da okoliš ima prirodna ograničenja u smislu količine koju može osigurati i apsorbirati, no uz jednu temeljnu razliku: umjesto prihvaćanja linearnog modela kakav jest i pokušaja zamjene onečišćujućih elemenata zelenijima, cirkularno gospodarstvo u svojem razvoju traga za inovativnim modelima proizvodnje i potrošnje.

Objava Važnost cirkulirane javne nabave u provedbi postupka Zelene javne nabave pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Propisi se odnose na vozila kategorije vozila za cestovni prijevoz koja su, u skladu s propisom kojim se uređuju tehnički uvjeti vozila za promet na cestama, razvrstana u kategorije:

1. M1 – motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedišta vozača imaju još najviše 8 sjedišta
2. N1 – motorna vozila za prijevoz tereta čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 t
3. N2 – motorna vozila za prijevoz tereta čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t, ali nije veća od 12 t
4. N3 – motorna vozila za prijevoz tereta čija je najveća dopuštena masa veća od 12 t
5. M2 – motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedišta vozača imaju više od 8 sjedišta i čija najveća dopuštena masa nije veća od 5 t
6. M3 – motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedišta vozača imaju više od 8 sjedišta i čija je najveća dopuštena masa veća od 5 t

Kao što je razvidno iz same liste radi se o osobnim vozilima, teretnim vozilima i autobusima odnosno o onima koja se i najčešće koriste u obavljanju poslova javnih naručitelja i drugih obveznika.

Zakon odnosno Direktiva Europskog parlamenta definira ČISTA vozila kao:

a) vozilo kategorije M1, M2 i N1 s emisijama iz ispušne cijevi u vrijednosti najviše do 50 CO2 g/km i stvarnim emisijama onečišćujućih tvari tijekom vožnje ispod 80 % primjenjivih ograničenja emisija do 31. prosinca 2025. odnosno nultih emisija iz ispušne cijevi i stvarnim emisijama onečišćujućih tvari tijekom vožnje primjenjivih nakon 1. siječnja 2026. ili

b) vozilo kategorije M3, N2 i N3 koje upotrebljava alternativna goriva koja su definirana posebnim propisom kojim se uređuju biogoriva za prijevoz i kojim se uređuje uspostava infrastrukture za alternativna goriva, a u koja se ne ubrajaju biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje. U slučaju vozila koja upotrebljavaju tekuća biogoriva, sintetička i parafinska goriva, ta se goriva ne smiju miješati s konvencionalnim fosilnim gorivima

c) teško vozilo s nultim emisijama je čisto vozilo koje nema motor s unutarnjim izgaranjem ili ima motor s unutarnjim izgaranjem koji ispušta manje od 1 g CO2/kWh kako je izmjereno u skladu s Uredbom (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ (SL L 188, 18. 7. 2009.) i njezinim provedbenim mjerama ili koji ispušta manje od 1 g CO2 /km kako je izmjereno u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 171/1, 29. 6. 2007.) i njezinim provedbenim mjerama.

Za Naručitelje je bitno napomenuti kako se odredbe primjenjuju na javnu nabavu putem same kupnje, zatim putem leasinga, unajmljivanja ili najma s pravom otkupa. Dakle način nabave vozila je nebitan, bitna je samo vrsta odnosno tip vozila koji se nabavlja.

Nadalje bitno je naglasiti kako se odredbe Zakona odnose i na ugovore o ugovore o pružanju usluga javnog cestovnog prijevoza, usluga cestovnog putničkog prijevoza za posebne namjene, izvanredni putnički prijevoz, usluge skupljanja otpada, prijevoz pošiljaka cestom, usluge prijevoza paketa, usluge dostave pošte, usluge dostave paketa, ako su javni naručitelji ili naručitelji obvezni primjenjivati postupke javne nabave sukladno propisu kojim se uređuje javna nabava.

Pravilnikom o obvezi izvješćivanja Europskoj komisiji i minimalnim ciljevima u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz koji je stupio na snagu 31.07.2021. godine propisuju se obveze izvješćivanja Europskoj komisiji i minimalni ciljevi u postupcima javne nabave koje su naručitelji u smislu propisa kojim se uređuje javna nabava dužni uzimati u obzir u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz.

Pravilnik se primjenjuje samo na ugovore za koje je upućen poziv na nadmetanje nakon 2. kolovoza 2021. ili, u slučaju da taj poziv nije predviđen, ako je naručitelj započeo postupak javne nabave nakon tog datuma dakle ne primjenjuje se za postupke nabave koji su pokrenuti prije tog datuma ili su već u fazi ugovaranja.

Minimalni ciljevi izražavaju se kao minimalni postoci čistih vozila kako su definirana Zakonom o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu u ukupnom broju vozila za cestovni prijevoz obuhvaćenih zbrojem svih ugovora dodijeljenih u razdoblju od 2. kolovoza 2021. do 31. prosinca 2025. za prvo referentno razdoblje te u razdoblju od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2030. za drugo referentno razdoblje. Datum na koji postupak završava dodjelom ugovora se uzima kao referentni datum za potrebe računanja minimalnih ciljeva. Ako se ne donesu novi ciljevi za razdoblje nakon 1. siječnja 2030., nastavljaju se primjenjivati ciljevi za drugo referentno razdoblje i izračunavaju se kako je prethodno navedeno tijekom sljedećih petogodišnjih razdoblja. Minimalni ciljevi javne nabave za udio čistih lakih vozila u ukupnom broju lakih vozila (M1, M2, N1) obuhvaćenih ugovorima za razdoblje od 2. kolovoza 2021. do 31. prosinca 2025. je 18,7%, te za razdoblje od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2030. je 18,7%. Minimalni ciljevi javne nabave za udio čistih teških vozila u ukupnom broju teških vozila obuhvaćenih iznose za kamione kategorije N2 i N3 za prvo referentno razdoblje 6% odnosno za drugo 7% dok je postotak za autobuse u prvom referentnom razdoblju 27%, a u drugom 38%.

Naručitelji su obvezni u postupcima javne nabave u izradi dokumentacije o nabavi uzeti u obzir minimalne ciljeve propisane Pravilnikom na način da se određuju energetski učinci i učinci na okoliš za trajanja cijelog radnog vijeka vozila, uključujući potrošnju energije, emisije CO2 i emisije određenih onečišćujućih tvari, kroz definiranje tehničkih karakteristika ili pak prilikom izrade kriterija za ekonomski najpovoljniju ponudu.

Zaključno spomenutim Zakonom i Pravilnikom cilj je da Naručitelji prilikom nabave vozila za obavljanje svojih djelatnosti utječu na smanjenje pritiska na okoliš te da ujedno moderniziraju vozni park nabavkom čistih vozila. Problem koji se pritom pojavljuje je što će istovremeno na Naručitelje pasti i teret skuplje nabave takvih vozila, odnosno povećanja sredstava koja je potrebno osigurati za nabavu takvih vozila što pak može dovesti do usporavanja obnove voznih parkova Naručitelja jer će se isti teže odlučivati na nabavku novih vozila. Nadajmo se da će doneseni propisi ipak pozitivno utjecati na obnovu voznih parkova Naručitelja te da će našim ulicama u sve većem broju prometovati ekološki čista prihvatljiva vozila, a što će sve skupa zaključno utjecati i na povećanje kvalitete života naročito u gradskim sredinama.

Objava Obveza korištenja zelenih kriterija nabave prilikom nabave vozila za cestovni prijevoz pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Dodatno se vrednuju sezonski, ekološki, integrirani proizvodi, vrednuje se kraći prijevoz i manje transporta što doprinosi manjoj emisiji CO2, vrednuje se manje ambalaže, povratna ambalaža i ona koja je reciklabilna.

Ovime se daje snažna podrška zelenoj javnoj nabavi i održivom razvoju lokalne zajednice!

Objava Ekološki i klimatski kriteriji u javnoj nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Nastavno na tehnološke promjene i s time povezane potrošačke navike tijekom godina, sustav EU energetskih oznaka se promijenio nekoliko puta te je i trenutno u procesu promjene. Trenutačni sustav, koji sadrži 10 oznaka klasa (Od A+++ do G) nije transparentan i s vremenom je postajao sve manje učinkovit. Zbog ovih razloga, od jeseni 2020. godine se počeo uvoditi novi, jednostavniji sustav oznaka. Od ožujka ove godine novi sustav oznaka mora biti vidljiv na perilicama rublja i posuđa, sušilicama rublja, hladnjacima i zamrzivačima te na elektroničkim displejima. Dodatno, od rujna će nove oznake morati biti vidljive i na svim proizvodima koji proizvode svjetlo. Novi sustav smanjuje broj oznaka sa 10 na 7. Najveća novost je što se ukidaju oznake A+, A++ i A+++, što znači da nove oznake moraju biti u rasponu između slova A-G. Čim se uskladi EU regulativa (kroz 2022. i 2023.), nove sustav oznaka bit će primjenjiv i za klima uređaje, usisavače, ventilatore i dr.

Valja naglasiti da nove oznake neće u potpunosti biti izjednačene sa starim oznakama, pa će tako npr. stara oznaka A+++ kod nekih proizvoda sada biti klasa B ili C, ovisno o vrsti proizvoda, obzirom na činjenicu da su se u međuvremenu pooštrili kriteriji ocjenjivanja. Dodatna promjena ogleda se i u obvezi postavljanja QR koda na proizvod, očitovanjem kojega kupac može jasno vidjeti sve potrebne informacije o energetskoj oznaci.

Sve promidžbene aktivnosti kojima se javnosti prikazuju svi benefiti novog sustava odvijaju se unutar novo osmišljenog projekta BELT (Boost Energy Label Take up).

Zaključno, novi sustav označivanja pomoći će prije svega potrošačima da bolje razumiju nivo energetske potrošnje proizvoda i, posljedično, omogući krajnjem kupcu da lakše odabere energetski učinkovitiji proizvod, a što će dovesti do smanjenja potrošnje energije unutar svakog kućanstva, a onda, konačno, i na razini cijele Europske unije.

Objava BELT (Boost Energy Label Take up) pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da su europska zakonodavstva spremna za uvođenje obaveznih minimalnih kriterij zelene javne nabave koja će dati snažan poticaj cirkularnom gospodarstvu. Kako bi se promicalo širenje kružne javne nabave, tj. uskladila glavna svrha ugovora sa zaštitom okoliša i socijalnih prava te tražilo i odabiralo gospodarska rješenja koja tijekom svojeg životnog vijeka imaju manji učinak na okoliš potrebno je integrirati različite instrumente u europsko zakonodavstvo. Instrumenti poput minimalnih kriterija za zelenu javnu nabavu, poticanje sektorskog pristupa, jačanje okvira i unapređenje propisa za ekološki dizajn dat će poticaj kružnoj javnoj nabavi s ciljem:

• promicanja kvalitete i inovacija, među ostalim iz ekološke i društvene perspektive;
• smanjenja izdataka koje lokalne vlasti trenutačno snose za usluge koje nude;
• postizanja pametnije i učinkovitije javne nabave;
• upotrebe javne nabave u suočavanju s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, nestašica resursa i nejednakost, kroz podupiranje socijalnih politika;
• ubrzavanja prijelaza na održivije i konkurentnije logističke lance i poslovne modele;
• pružanja smjernica za primjenu okvira za javnu nabavu u kriznoj situaciji uzrokovanoj bolešću COVID-19;
• pružanja pomoći MSP-ovima i poduzećima socijalne ekonomije kako bi mogli pristupiti većem dijelu tržišta, uz promicanje njihove prisutnosti na lokalnim tržištima te istodobno još veće prisutnosti u europskim industrijskim sustavima, s obzirom na to da pozitivan ciklus može pokrenuti ulaganja u ekološke inovacije i povećati potražnju za specijaliziranim i kvalificiranim radnim mjestima;
• obrane i proširenja potrošačkih prava i boljeg promicanja primjene načela pravde i pravičnosti navedenih u europskom stupu socijalnih prava.

Obveza primjene minimalnih kriterija EU-a za zelenu javnu nabavu za ponude bilo kojeg iznosa (tj. za 100 % vrijednosti na temelju ponude, umjesto postotka ponude) olakšat će prijelaz i osigurati da javna nabava bude i „zelena” i „održiva”. Uvođenjem obveze uključivanja socijalnih klauzula u pozive na podnošenje ponuda za dodjelu koncesijskih ugovora i ugovora o radovima, uslugama i nabavi robe, osigurat će se da ocjena socijalnog aspekta predstavlja jedan od stupova održivog razvoja i postane stalan dio postupaka javne nabave. Socijalne klauzule odnose se na pravilnu primjenu važećeg kolektivnog ugovora kojim su obuhvaćeni svi radnici, ali mogu služiti i općem društvenom interesu: zapošljavanju rizičnih skupina ili projektima socijalne ekonomije.

Kružna javna nabava je prilika za mala i srednja poduzeća – i njihove radnike, jer će zahtijevati pametna poduzeća, dobro pripremljene i učinkovite radnike i vrlo učinkovite zakonodavne mjere. Stoga je MSP-ovima i socijalnim poduzećima potrebno pružiti potporu kako bi se nadmetali za ugovore u okviru kružne javne nabave. Mnogi MSP-ovi i dalje nisu informirani o tržišnim mogućnostima i o tome kako ih pronaći, među ostalim kako koristiti elektroničku platformu Tenders Electronic Daily (portal TED) i kako pronaći natječaje u drugim zemljama te nailaze na poteškoće pri pribavljanju dokaza koji se odnose na ekološke i socijalne aspekte, koji su naručiteljima potrebni kako bi mogli usporediti ponude. U tom kontekstu, socijalni i okolišni kriteriji mogu utjecati na to koji MSP-ovi mogu ponuditi svoje proizvode i usluge.

Društveno odgovorna javna nabava odnosi se na postizanje pozitivnih socijalnih rezultata u javnim ugovorima. Ima potencijal da utječe na šire tržište i na strani potražnje i na strani ponude. Mudrom kupnjom javni naručitelji mogu poticati mogućnosti zapošljavanja, dostojanstven rad te društveno uključivanje i uključivanje na tržište rada, bolje uvjete za osobe s invaliditetom i osobe u nepovoljnijem položaju, pristupačnost te etičnu trgovinu.

Objava Kružna javna nabava pojavila se prvi puta na ZeJN - Zelena javna nabava.