TUMAČENJA ČLANAKA DIREKTIVE 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014.

KAKO ZELENO PRIMIJENITI DIREKTIVE EU-A O JAVNOJ NABAVI?

DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ u članku 43(1) navodi da ukoliko javni naručitelji namjeravaju kupiti radove, robu ili usluge s određenim okolišnim, društvenim ili drugim značajkama, mogu u tehničkim specifikacijama, kriterijima za dodjelu ili uvjetima za izvršenje ugovora zahtijevati određene oznake kao dokaz da radovi, usluge ili roba odgovaraju traženim obilježjima, pod uvjetom da je, između ostalog, ispunjen sljedeći uvjet:

(a) zahtjevi za oznaku tiču se samo kriterija koji su povezani s predmetom ugovora i prikladni su za utvrđivanje značajki radova, robe ili usluga koji su predmet ugovora;

Zakon o javnoj nabavi je navedenu odredbu prenio u članak 212. stavak 1. :

Ako javni naručitelj namjerava nabaviti radove, robu ili usluge s određenim okolišnim, društvenim ili drugim karakteristikama, može u tehničkim specifikacijama, kriterijima za odabir ponude ili uvjetima za izvršenje ugovora zahtijevati određene oznake kao dokazno sredstvo da radovi, roba ili usluge odgovaraju traženim karakteristikama, ako je između ostalog, ispunjen sljedeći uvjet:

1. zahtjevi za oznaku odnose se samo na kriterije koji su vezani uz predmet nabave i prikladni su za utvrđivanje njegovih karakteristika

Tijekom 2020. godine, predstavnici država članica nadležnih za ZeJN postavili su Europskoj komisiji pitanja oko tumačenja navedenih članaka Direktive kako slijedi:

1) Mogu li zahtjevi za oznaku prema članku 43. stavku 1. (a) sadržavati kriterije definirane u članku 42. u pogledu tehničkih specifikacija?

I u tom slučaju:

  • Mogu li zahtjevi za oznaku također uključivati kriterije koji se odnose na specifični proces ili metodu proizvodnje ili izvedbu traženih radova, robe ili usluga ili na određeni proces neke druge faze njegova životnog vijeka, čak i kada takvi čimbenici nisu sastavni dio njihova materijalnog sadržaja, pod uvjetom da su povezani s predmetom nabave i razmjerni njegovoj vrijednosti i ciljevima, uvažavajući definiciju u članku 42.?

ili

  • Hoće li se zahtjevi koji su “prikladni za definiranje karakteristika” umjesto toga shvatiti kao zahtjevi koji se odnose samo na “materijalni sadržaj” radova, robe ili usluga?

2) Znači li drugi uvjet u članku 43. stavku 1. (a) da oznake moraju sadržavati samo kriterije koji su u skladu s definicijom tehničkih specifikacija u članku 42?

3) Ako je odgovor na ovo pitanje ne, što je onda implikacija drugog uvjeta iz članka 43. (1) (a)? Odnosno, na koji način razumjeti “prikladno za definiranje karakteristika” i kako se učinak iz drugog uvjeta razlikuje od učinka koji proizlazi iz prvog uvjeta? Možete li nam dati neke primjere zahtjeva za oznake koji su u skladu s drugim uvjetom, ali koji nisu tehničke specifikacije kako je definirano u članku 42?

P1) Odgovor: Članak 43. stavak 1. prvi podstavak izričito navodi da javni naručitelji mogu koristiti zahtjeve za označavanje u tehničkim specifikacijama. Stoga, kad god se zahtjevi za oznaku koriste u tehničkim specifikacijama, oni će također uključivati kriterije u skladu s člankom 42. stavkom 1. drugim podstavkom.

P2) Odgovor: Ne. Članak 43. stavak 1. prvi podstavak pojašnjava da se zahtjevi za oznaku mogu koristiti ne samo kao tehničke specifikacije, već i kao kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude i/ili uvjeti za izvršenje ugovora. Stoga mogu postojati slučajevi u kojima zahtjevi za oznaku nisu prikladni za korištenje u tehničkim specifikacijama, ali se mogu koristiti u kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude i/ili uvjetima izvedbe ugovora.

P3) Odgovor: Drugi uvjet naveden u članku 43. stavku 1. (a) znači da, kako bi bili u skladu s pravom EU-a i stoga bili korišteni u dokumentaciji o nabavi, zahtjevi za oznake moraju opisati karakteristike nabave koja se provodi. Te se karakteristike mogu odnositi na različite faze i elemente proizvodnog procesa i ne mogu uključivati elemente koji nisu u skladu s proizvodom, radovima ili uslugom (npr. ako je predmet nabava ulovljeni morski plodovi, zahtjevi za oznaku korišteni u nabavi ne mogu nametnuti ekološke zahtjeve vezane uz uzgoj morskih plodova).

Drugim riječima, dva uvjeta utvrđena člankom 43. stavkom 1. točkom (a) proizvode vrlo slične učinke i treba ih tumačiti kao da se međusobno pojačavaju.

Zahtjevi za oznaku mogu biti u skladu s drugim (kao i prvim) uvjetom i ne biti prikladni za upotrebu kao tehničke specifikacije. Zahtjevi koji se odnose na npr. na uvjete koji se primjenjuju na osoblje koje izvršava ugovor ili uvjete trgovanja robom, zapravo se vjerojatno neće kvalificirati kao tehničke specifikacije, jer se tehničke specifikacije odnose na razmatranja koja se izravno odnose na karakteristike proizvoda i njegov proizvodni proces. Zahtjevi koji se odnose na postupanje s osobama koje izvršavaju ugovor ili uvjete trgovanja, odnose se na način na koji se ugovor treba izvršiti, te se kao takvi mogu koristiti kao kriterij za odabir ekonomski najpovoljnije ponude ili uvjet za izvršenje ugovora. Na primjer, zahtjevi za oznaku poštene trgovine za određeni proizvod ili zahtjevi za Ecolabel oznaku koji imaju za cilj osigurati usklađenost dobavljača određene robe s konvencijama ILO-a mogu biti u skladu s člankom 43. stavkom 1. (a) i mogu se koristiti u kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude ili kao dio ugovornih odredbi koje se odnose na izvršenje ugovora, ali ne u tehničkim specifikacijama.

PODIJELI: