Zeleni prioriteti u javnoj nabavi
U današnje vrijeme klimatskih promjena, iscrpljivanja prirodnih resursa i sve veće svijesti o održivom razvoju, javna nabava postaje ključni instrument u provedbi zelenih politika. Primjenom zelene javne nabave ne samo da se omogućava očuvanje okoliša nego i potiče inovacije, razvoj zelenih tehnologija i potiče gospodarstva na tranziciju prema održivosti.
Značaj zelenih prioriteta u javnoj nabavi
Zeleni prioriteti u javnoj nabavi predstavljaju integraciju ekoloških kriterija u postupke nabave javnih dobara i usluga. To uključuje aspekte poput energetske učinkovitosti, smanjenja emisija CO2, recikliranih materijala, održive proizvodnje i slično. Osim što doprinose smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, zeleni prioriteti imaju i ekonomske i socijalne prednosti, uključujući smanjenje troškova kroz energetsku učinkovitost, poboljšanje kvalitete javnih usluga te stvaranje zelenih radnih mjesta.
Integracija zelenih kriterija u praksu može se ostvariti na nekoliko načina, čime se doprinosi održivosti i zaštiti okoliša. Jedan od ključnih koraka je postavljanje minimalnih ekoloških zahtjeva, poput obavezne energetske klase za električne uređaje, što osigurava veću energetsku učinkovitost. Primjerice, u Odluci o provedbi zelene javne nabave, u točki VI. podtočka 18. propisuje da udio čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni promet, osim vozila koja se nabavljaju za potrebe civilne zaštite, vatrogasnih službi, snaga za održavanje javnog reda i vozila vojne namjene, prema kategorijama vozila, iznosi kako je utvrđeno člankom 4. Pravilnika o obvezi izvješćivanja Europskoj komisiji i minimalnim ciljevima u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (»Narodne novine«, broj 86/21.) odnosno postavlja minimalne ciljeve javne nabave za npr. udio čistih lakih vozila u ukupnom broju lakih vozila (M1, M2, N1) za razdoblje od 2. kolovoza 2021. do 31. prosinca 2025. na 18,7%, te za razdoblje od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2030. na 18,7%. U odnosu na autobuse, minimalni ciljevi (kategorija M3) za razdoblje od 2. kolovoza 2021. do 31. prosinca 2025. je 27% dok je minimalni cilj za razdoblje od 1. siječnja 2026. do 31.
prosinca 2030. 38%.
Prema EU regulativi električna vozila se smatraju čistim vozilima jer ne emitiraju izravne štetne plinove tijekom vožnje, čime se značajno smanjuje njihov negativni utjecaj na okoliš u usporedbi s vozilima koja koriste fosilna goriva. Tako integracija električnih autobusa u javni promet predstavlja važan korak ka postizanju održivosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Primjer dobre prakse – nabava električnih autobusa u Koprivnici
Grad Koprivnica istaknuo se kao jedan od pionira u promicanju održivog urbanog prijevoza u zemlji. U kontekstu europskih nastojanja za smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti, Koprivnica je odlučila modernizirati svoj javni prijevoz uvođenjem električnih autobusa. Ova inicijativa realizirana je kroz projekt CIVITAS DYN@MO, financiran sredstvima Europske unije, čiji je cilj unaprijediti održivu mobilnost u urbanim sredinama.
CIVITAS DYN@MO projekt obuhvaća nekoliko europskih gradova koji provode inovativna rješenja u javnom prijevozu. Koprivnica je, kao partner u projektu, prepoznala važnost tranzicije prema zelenijim oblicima prijevoza, osobito s obzirom na klimatske izazove i potrebu za poboljšanjem kvalitete zraka u urbanim sredinama. Električni autobusi odabrani su zbog svoje nulte emisije CO2 tijekom vožnje, smanjenja buke i dugoročne ekonomske održivosti.
U procesu javne nabave, Koprivnica je postavila visoke ekološke standarde, pri čemu su prioritet imala vozila s niskim ugljičnim otiskom i visokom energetskom učinkovitošću. Ključni kriteriji prilikom odabira dobavljača uključivali su tehničke karakteristike autobusa poput kapaciteta baterije, dometa s jednim punjenjem, trajnosti vozila i optimiziranih operativnih troškova. Pored samih vozila, važan dio projekta bila je izgradnja potrebne infrastrukture za punjenje autobusa, kao i edukacija vozača i tehničkog osoblja o upravljanju i održavanju novih tehnologija.
Električni mini autobusi nabavljeni su već 2015. godine od hrvatske tvrtke DOK-ING, a svaki od njih može prevesti 12 putnika uz autonomiju od 90 do 130 km. Snaga elektromotora je 100 kW, a maksimalna brzina elektronski im je ograničena na 90 km/h. Ova promjena rezultirala je ne samo smanjenjem emisije stakleničkih plinova već i značajnim smanjenjem buke u centru grada, što je pozitivno utjecalo na kvalitetu života lokalne zajednice. Građani su vrlo pozitivno reagirali na ove promjene, a grad je organizirao edukativne kampanje kako bi dodatno promovirao održivu mobilnost.
Projekt CIVITAS DYN@MO u Koprivnici postao je uzor drugim hrvatskim gradovima koji razmatraju uvođenje sličnih rješenja u javni prijevoz. Grad se također aktivno uključio u razmjenu iskustava s drugim europskim partnerima, predstavljajući svoje rezultate na stručnim konferencijama i radionicama.
Koprivnica je pokazala da je promišljena javna nabava ključna za uspješnu provedbu projekata održivog prijevoza. Integriranjem zelenih kriterija u proces nabave, osigurana je dugoročna održivost javnog prijevoza i poboljšana kvaliteta života građana. Električni autobusi postali su simbol zelene tranzicije grada i inspiracija za druge lokalne samouprave u Hrvatskoj i šire.
Izazovi u provedbi zelene javne nabave i preporuke za unaprjeđenje
Implementacija zelene javne nabave (ZeJN) suočava se s nekoliko izazova, unatoč svojim brojnim prednostima. Jedan od glavnih problema je nedostatak kapaciteta i znanja među naručiteljima, koji često nemaju dovoljno iskustva i stručnosti za pravilnu primjenu ekoloških kriterija u postupcima nabave. Također, ograničen je broj dobavljača koji mogu zadovoljiti visoke ekološke zahtjeve, što može otežati provedbu Zelene javne nabave, posebno u manjim tržištima. Pored toga, postoji potreba za razvojem standarda i jasnih smjernica koje bi pomogle u ujednačavanju kriterija i olakšale postupke nabave. Iako ekološki proizvodi često imaju niže ukupne troškove tijekom životnog ciklusa, početna cijena takvih proizvoda obično je viša, što može biti prepreka za usvajanje zelene nabave, posebno u okruženju u kojem su proračuni ograničeni.
Kako bi se unaprijedila provedba Zelene javne nabave, nužno je ulagati u edukaciju službenika koji se bave javnom nabavom, kako bi stekli znanje o zelenim kriterijima i alatima koji olakšavaju njihovu primjenu. Također, poticanje dijaloga između naručitelja i tržišta može pomoći u pronalaženju zajedničkih rješenja i povećanju konkurentnosti, čime bi se olakšala implementacija zelenih kriterija u javnim nabavama.
Zaključak
Zelena javna nabava nije samo trend, već nužnost u kontekstu održivog razvoja i klimatskih izazova. Kroz strateške dokumente, političku volju i konkretne prakse moguće je pretvoriti javnu potrošnju u snažan alat za zaštitu okoliša i poticanje inovacija. Primjeri iz Hrvatske i šireg europskog konteksta pokazuju kako se zeleni prioriteti mogu uspješno implementirati kada postoji jasna vizija, suradnja svih dionika i kontinuitet u provedbi.