HR politika

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u svibnju 2021. godine donesena je Odluka o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave (NN 49/2021). Ovom Odlukom, VRH je poslala snažnu političku poruku o njenoj predanosti klimatskoj politici i politici kružnog gospodarstva.

Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine (skraćeno: NAP ZeJN) prihvaćen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske u kolovozu 2015. godine. Izvješće za razdoblje od 2015. do 2017. godine o provedbi NAP ZeJN daje preglednu analizu provedenih mjera i aktivnosti u trogodišnjem razdoblju važenja NAP ZeJN.

Pritom, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ima naglašenu važnost i ulogu u promicanju održivog razvoja i integriranja politike i mjera zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama u sve sektorske politike, te promiče politiku održive potrošnje i proizvodnje u svrhu smanjenja potrošnje resursa, emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari kao i smanjenja nastanka otpada, a istovremeno je koordinator za eko-oznake EU Ecolabel i EMAS i za zelenu javnu nabavu.

Također, u siječnju 2017. na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. koji kao jednu od mjera za sprječavanje nastanka otpada navodi upravo zelenu i održivu javnu nabavu. Ciljevi zelene nabave su sprječavanje nastanka komunalnog otpada, EE otpada i otpadnog papira i kartona, sprječavanje nastanka građevnog otpada.

Jedna od najvažnijih promjena koja je uvedena novim Zakonom o javnoj nabavi je obaveza korištenja kriterija ENP kao jedinog kriterija za odabir ponude. Ovime je omogućeno uključivanje mjerila ZeJN u postupke javne nabave čime se ostvaruju višestruki pozitivni učinci: okolišni, društveni i financijski.

• Zakon o promicanju čistih vozila – Zakonom se utvrđuju obveze javnih naručitelja i naručitelja da pri javnoj nabavi određenih vozila uzmu u obzir energetske učinke i učinke na okoliš za trajanja cijelog ranog vijeka vozila, uključujući potrošnju energije te emisije CO2 i emisije određenih onečišćujućih tvari. Temeljem čl. 6. Zakona, donesen je i Pravilnik o obvezi izvješćivanja EK i minimalnim ciljevima u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (NN https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_86_1598.html) koje su naručitelji dužni uzimati u obzir u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz.
• Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu – Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu predstavlja korak prema ostvarenju vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz na novo razdoblje energetske politike kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom bez dodatnog opterećenja državnog proračuna u okviru državnih potpora i poticaja. Strategija predstavlja širok spektar inicijativa energetske politike, kojima će se ojačati sigurnost opskrbe energijom, postupno smanjiti gubici energije i povećavati energetska učinkovitost, smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima, povećati domaća proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije.
• Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. – 2030. – Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove. Njime se daje pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području energetske i klimatske politike. Također se daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu. U Integriranom energetskom i klimatskom planu posebnu pozornost treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost.
• Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu – Temeljni ciljevi Niskougljične strategije uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa. Put kojim nas vodi niskougljična strategija dovest će do postizanja gospodarskog rasta uz manju potrošnju energije i s više korištenja obnovljivih izvora energije. Mjere će provoditi svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga.U niskougljičnoj tranziciji sudjeluje svaki građanin Republike Hrvatske odabirom lokalno uzgojene i svježe hrane, čistog prometovanja te ekonomičnog grijanja i hlađenja svog doma.Prelazak na niskougljično gospodarstvo prilika je za otvaranje novih radnih mjesta, za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu. Ujedno doprinosi poboljšanju kvalitete života zbog smanjenja onečišćenja zraka.Hrvatska mora ulagati u tranziciju ka niskougljičnom razvoju i biti dio gospodarskog zamaha i rasta Europske unije kroz ulaganje u inovacije, te razvoj i implementaciju novih tehnologija.Za postizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Niskougljične strategije kojim se do 2050. godine postiže smanjenje emisija od 80 % u odnosu na 1990., postoje veliki izazovi, no analize pokazuju da će ulaganja i provedba Strategijom utvrđenih mjera uzrokovati porast svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj.

  Uprava za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s partnerima izrađuje petogodišnji Akcijski plan za provedbu Strategije, koji će uključiti mjere za postizanje većeg smanjenja emisija do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

  Mjere su usklađene s novom raspodjelom napora država članica potrebnih za smanjenje emisija, kao i s novim sektorskim ciljevima.

• Odluka zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave – Središnji državni ured za središnju javnu nabavu (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured) dužan je u postupcima središnje javne nabave primjenjivati mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije i / ili kriterija za odabir ponuda u svim postupcima središnje javne nabave koje provodi, a u mjeri u kojoj je to u skladu s tehničkom prikladnošću, financijskim mogućnostima korisnika središnje javne nabave, širom održivošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Navedena obveza prvenstveno se odnosi na nabavne kategorije: uredski materijal, potrošni materijal, računala i računalna oprema, motorna vozila i opskrba električnom energijom.