HR politika

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u svibnju 2021. godine donesena je Odluka o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave (NN 49/2021). Ovom Odlukom, VRH je poslala snažnu političku poruku o njenoj predanosti klimatskoj politici i politici kružnog gospodarstva.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ima naglašenu važnost i ulogu u promicanju održivog razvoja i integriranja politike i mjera zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama u sve sektorske politike te promiče politiku održive potrošnje i proizvodnje u svrhu smanjenja potrošnje resursa, emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari kao i smanjenja nastanka otpada, a istovremeno je koordinator za eko-oznake EU Ecolabel, EMAS i za zelenu javnu nabavu.

U pogledu strateškog okvira, bitno je istaknuti sljedeće:

  • Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine koji je donesen Odlukom Vlade Republike Hrvatske, 28. lipnja 2023. godine, određuje mjere i aktivnosti usmjerene na osiguravanje jačanja kružnosti i smanjenje nastanka otpada primjenom načela održivosti u cijelom lancu vrijednosti, od dizajna održivih proizvoda, jačanja položaja potrošača i javnih naručitelja (zelena javna nabava (ZeJN), eko – oznake i dr.) prema učinkovitijim modelima odvojenog sakupljanja otpada, njegove ponovne uporabe i visokokvalitetnog recikliranja. Sam Plan gospodarenja otpadom upućuje na parametre koji se mogu  vrednovati pri definiranju pragova kao što su potrošnja resursa, kemikalije, potrošnja energije, obnovljivi izvori energije, emisije stakleničkih plinova, nastanak otpada i smanjenje količine ambalaže, udio recikliranog materijala, popravljivost proizvoda i dr.
  • Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu – Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu predstavlja korak prema ostvarenju vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz na novo razdoblje energetske politike kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom bez dodatnog opterećenja državnog proračuna u okviru državnih potpora i poticaja. Strategija predstavlja širok spektar inicijativa energetske politike, kojima će se ojačati sigurnost opskrbe energijom, postupno smanjiti gubici energije i povećavati energetska učinkovitost, smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima, povećati domaća proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije.
  • Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. – 2030.  (NECP) – Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove. Njime se daje pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području energetske i klimatske politike. Također se daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu. U Integriranom energetskom i klimatskom planu posebnu pozornost treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost. Uprave nadležne za klimatske  i energetske politike, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u postupku su ažuriranja Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. (NECP) te se daljnji tijek može pratiti na stranicama MINGOR-a.
  • Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu – Temeljni ciljevi Niskougljične strategije uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa. Put kojim nas vodi niskougljična strategija dovest će do postizanja gospodarskog rasta uz manju potrošnju energije i s više korištenja obnovljivih izvora energije. Mjere će provoditi svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga. U niskougljičnoj tranziciji sudjeluje svaki građanin Republike Hrvatske odabirom lokalno uzgojene i svježe hrane, čistog prometovanja te ekonomičnog grijanja i hlađenja svog doma. Prelazak na niskougljično gospodarstvo prilika je za otvaranje novih radnih mjesta, za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu. Ujedno doprinosi poboljšanju kvalitete života zbog smanjenja onečišćenja zraka. Hrvatska mora ulagati u tranziciju ka niskougljičnom razvoju i biti dio gospodarskog zamaha i rasta Europske unije kroz ulaganje u inovacije, te razvoj i implementaciju novih tehnologija. Za postizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Niskougljične strategije kojim se do 2050. godine postiže smanjenje emisija od 80 % u odnosu na 1990., postoje veliki izazovi, no analize pokazuju da će ulaganja i provedba Strategijom utvrđenih mjera uzrokovati porast svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj.
  • Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. godine koji kao jednu od mjera predviđa upravo zelenu javnu nabavu. Navedena mjera je u planu označena kao informacijska mjera te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u sklopu navedenog akcijskog plana i nadalje provodi aktivnosti vezane uz izvršenje mjere.
  • Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. – Republika Hrvatska je 31. kolovoza 2023. pokrenula Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2030. godine, s ciljem promicanja održive poljoprivrede i zelenih praksi. Vizija je izgraditi održiv i konkurentan sektor ekološke poljoprivrede i akvakulture u Hrvatskoj, koji će biti usklađen s visokim standardima kvalitete. Plan stavlja naglasak na poticanje prodaje i potrošnje ekoloških proizvoda, posebno kroz jačanje zelene javne nabave (ZeJN) u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. U planu je uspostava lokalnih i regionalnih modela koji će omogućiti integraciju ekoloških proizvoda u svakodnevnu potrošnju javnih institucija, čime se jača potražnja za domaćim ekološkim proizvodima. Posebna pažnja usmjerena je na udruživanje ekoloških proizvođača kako bi zajednički mogli nastupiti na tržištu, olakšavajući pristup zelenoj javnoj nabavi i osiguravajući kontinuiranu opskrbu kvalitetnim ekološkim proizvodima. Ključna komponenta plana je edukacija provoditelja javne nabave i voditelja prehrane u javnim ustanovama o prednostima ekoloških proizvoda, što je temelj za uspješnu implementaciju zelene nabave.

Jedna od najvažnijih promjena koja je uvedena novim Zakonom o javnoj nabavi je obaveza korištenja kriterija ENP kao jedinog kriterija za odabir ponude u većini postupaka. Ovime se potiče uključivanje mjerila ZeJN u postupke javne nabave čime se ostvaruju višestruki pozitivni učinci: okolišni, društveni i financijski.

U odnosu na zelene kriterije i njihovu primjenu bitno je ukazati i na sljedeće :

  • Zakon o promicanju čistih vozila – Zakonom se utvrđuju obveze javnih naručitelja i naručitelja da pri javnoj nabavi određenih vozila uzmu u obzir energetske učinke i učinke na okoliš za trajanja cijelog radnog vijeka vozila, uključujući potrošnju energije te emisije CO2 i emisije određenih onečišćujućih tvari. Temeljem čl. 6. Zakona, donesen je i Pravilnik o obvezi izvješćivanja EK i minimalnim ciljevima u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (NN https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_86_1598.html) koje su naručitelji dužni uzimati u obzir u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz.
  • Zakon o energetskoj učinkovitosti i njegove izmjene i dopune – Zakonom se u odnosu na zelenu javnu nabavu utvrđuju obveze javnih naručitelja i naručitelja da pri javnoj nabavi kod nabave proizvoda povezanih s energijom, koriste  kriterije za odabir ponude i tehničke specifikacije vezane uz povećanje energetske učinkovitosti u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja.
  • Temeljem prethodno navedenog Zakona o energetskoj učinkovitosti, još 2014. donesen je i Pravilnik o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave – Pravilnikom se upućuje državna tijela Republike Hrvatske kako su prilikom kupnje npr. uredske opreme, guma, usluga te prilikom kupnje ili zakupa zgrada dužna uskladiti tehničku specifikaciju s kriterijem pripadnosti najvišem mogućem razredu energetske učinkovitosti, u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Navedenim, za svaku od kategorija predmeta nabave dana je uputa na razinu energetske učinkovitosti,a što predstavlja jasno usmjerenje prema obveznom uključivanju zelenih kriterija u postupke javne nabave. Propisuju se zahtjevi energetske učinkovitosti za proizvode i usluge koje je središnja vlast dužna primjenjivati u postupcima javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Ovaj pravilnik ne samo da promiče zelenu javnu nabavu, već i potiče održivost, inovacije i odgovorno upravljanje resursima, čime doprinosi globalnim naporima za očuvanje okoliša i stvaranje održivijeg društva.
  • Odluka zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave – Središnji državni ured za središnju javnu nabavu (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured) dužan je u postupcima središnje javne nabave primjenjivati mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije i / ili kriterija za odabir ponuda u svim postupcima središnje javne nabave koje provodi, a u mjeri u kojoj je to u skladu s tehničkom prikladnošću, financijskim mogućnostima korisnika središnje javne nabave, širom održivošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Navedena obveza prvenstveno se odnosi na nabavne kategorije: uredski materijal, potrošni materijal, računala i računalna oprema, motorna vozila i opskrba električnom energijom.