Izdaci javnih tijela europski država, koji proizlaze iz javnih nabava radova, usluga i robe, na godišnjoj razini iznose 14% (oko 2 bilijuna EUR godišnje) ukupnog BDP-a EU-a te prema svojim troškovima državni se aparati smatraju najvećim potrošačima u Europi. Upravo radi toga javna nabava koju provode javna tijela mora postajati kružna i zelenija da bi bila zamašnjak kružnog gospodarstva. Iako je u EU u posljednjih nekoliko godina učinjen iskorak te su javna tijela potaknuta da prihvate održivije obrasce potrošnje kroz razmišljanje o životnom ciklusu predmeta nabave, gledajući dalje od kratkoročnih potreba na dugoročne učinke svake kupnje, ipak je učinak tih mjera ograničavajući jer njihovo korištenje nije obavezno.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da su europska zakonodavstva spremna za uvođenje obaveznih minimalnih kriterij zelene javne nabave koja će dati snažan poticaj cirkularnom gospodarstvu. Kako bi se promicalo širenje kružne javne nabave, tj. uskladila glavna svrha ugovora sa zaštitom okoliša i socijalnih prava te tražilo i odabiralo gospodarska rješenja koja tijekom svojeg životnog vijeka imaju manji učinak na okoliš potrebno je integrirati različite instrumente u europsko zakonodavstvo. Instrumenti poput minimalnih kriterija za zelenu javnu nabavu, poticanje sektorskog pristupa, jačanje okvira i unapređenje propisa za ekološki dizajn dat će poticaj kružnoj javnoj nabavi s ciljem:
- promicanja kvalitete i inovacija, među ostalim iz ekološke i društvene perspektive;
- smanjenja izdataka koje lokalne vlasti trenutačno snose za usluge koje nude;
- postizanja pametnije i učinkovitije javne nabave;
- upotrebe javne nabave u suočavanju s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, nestašica resursa i nejednakost, kroz podupiranje socijalnih politika;
- ubrzavanja prijelaza na održivije i konkurentnije logističke lance i poslovne modele;
- pružanja smjernica za primjenu okvira za javnu nabavu u kriznoj situaciji uzrokovanoj bolešću COVID-19;
- pružanja pomoći MSP-ovima i poduzećima socijalne ekonomije kako bi mogli pristupiti većem dijelu tržišta, uz promicanje njihove prisutnosti na lokalnim tržištima te istodobno još veće prisutnosti u europskim industrijskim sustavima, s obzirom na to da pozitivan ciklus može pokrenuti ulaganja u ekološke inovacije i povećati potražnju za specijaliziranim i kvalificiranim radnim mjestima;
- obrane i proširenja potrošačkih prava i boljeg promicanja primjene načela pravde i pravičnosti navedenih u europskom stupu socijalnih prava.
Obveza primjene minimalnih kriterija EU-a za zelenu javnu nabavu za ponude bilo kojeg iznosa (tj. za 100 % vrijednosti na temelju ponude, umjesto postotka ponude) olakšat će prijelaz i osigurati da javna nabava bude i „zelena” i „održiva”. Uvođenjem obveze uključivanja socijalnih klauzula u pozive na podnošenje ponuda za dodjelu koncesijskih ugovora i ugovora o radovima, uslugama i nabavi robe, osigurat će se da ocjena socijalnog aspekta predstavlja jedan od stupova održivog razvoja i postane stalan dio postupaka javne nabave. Socijalne klauzule odnose se na pravilnu primjenu važećeg kolektivnog ugovora kojim su obuhvaćeni svi radnici, ali mogu služiti i općem društvenom interesu: zapošljavanju rizičnih skupina ili projektima socijalne ekonomije.
Kružna javna nabava je prilika za mala i srednja poduzeća – i njihove radnike, jer će zahtijevati pametna poduzeća, dobro pripremljene i učinkovite radnike i vrlo učinkovite zakonodavne mjere. Stoga je MSP-ovima i socijalnim poduzećima potrebno pružiti potporu kako bi se nadmetali za ugovore u okviru kružne javne nabave. Mnogi MSP-ovi i dalje nisu informirani o tržišnim mogućnostima i o tome kako ih pronaći, među ostalim kako koristiti elektroničku platformu Tenders Electronic Daily (portal TED) i kako pronaći natječaje u drugim zemljama te nailaze na poteškoće pri pribavljanju dokaza koji se odnose na ekološke i socijalne aspekte, koji su naručiteljima potrebni kako bi mogli usporediti ponude. U tom kontekstu, socijalni i okolišni kriteriji mogu utjecati na to koji MSP-ovi mogu ponuditi svoje proizvode i usluge.
Društveno odgovorna javna nabava odnosi se na postizanje pozitivnih socijalnih rezultata u javnim ugovorima. Ima potencijal da utječe na šire tržište i na strani potražnje i na strani ponude. Mudrom kupnjom javni naručitelji mogu poticati mogućnosti zapošljavanja, dostojanstven rad te društveno uključivanje i uključivanje na tržište rada, bolje uvjete za osobe s invaliditetom i osobe u nepovoljnijem položaju, pristupačnost te etičnu trgovinu.