Državni ured za reviziju, kao naručitelj, pokrenuo je postupak nabave koji obuhvaća redovno i periodično čišćenje uredskih prostora, sanitarnih čvorova, čajnih kuhinja, stubišta, hodnika, terasa i vanjskih površina, uključujući i specifične zahtjeve poput čišćenja tekstilnih zavjesa, venecijanera i arhivskih prostora. Usluge se izvode u različitim vremenskim intervalima, uz jasno definirane tehničke zahtjeve i postupke čišćenja za svaku pojedinu vrstu prostorije. Poseban naglasak stavljen je na sigurnost, higijenu, očuvanje površina i poštivanje pravila struke.
Sukladno Odluci o provedbi zelene javne nabave Vlade Republike Hrvatske (NN 137/2024), usluga čišćenja prostorija nalazi se među obveznim kategorijama za primjenu zelenih kriterija (točka V. Odluke). Nadalje, točka VI. Odluke propisuje da se pri nabavi ovog tipa usluge moraju ispuniti sljedeća zelena mjerila:
- sredstva za čišćenje moraju biti u skladu s mjerilima oznake za okoliš EU Ecolabel (stavak 5.),
- sredstva za higijenu (npr. sapuni) moraju biti u skladu s EU Ecolabel kriterijima za kozmetičke proizvode (stavak 4.),
- usluga čišćenja zatvorenih prostora mora biti u skladu s EU Ecolabel mjerilima za usluge čišćenja (stavak 6.),
- papirna konfekcija mora udovoljavati Ecolabel standardima te postupno povećavati udio recikliranih vlakana – najmanje 15 % od 2025., 50 % od 2028., te 100 % od 2030. godine (stavak 3.).
Navedene obveze proizlaze iz strateškog cilja usklađivanja javne potrošnje s načelima održivog razvoja, a njihova primjena u nabavi usluga čišćenja odražava obvezu javnih tijela da svojim postupcima doprinose očuvanju okoliša i racionalnom korištenju resursa.
Ekološki aspekti ugovora – srž zelene nabave
Ekološki kriteriji čine temelj ovog ugovora o javnoj nabavi i jasno pokazuju usmjerenost Državnog ureda za reviziju na provedbu načela održivosti. Osim što se propisuje korištenje proizvoda sa znakom za okoliš EU Ecolabel, dokumentacija detaljno razrađuje način postupanja s osjetljivim materijalima i površinama te zabranjuje uporabu agresivnih i štetnih sredstava.
Središnje mjesto u zelenim kriterijima zauzima obveza korištenja proizvoda sa znakom za okoliš EU Ecolabel, u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o provedbi zelene javne nabave (NN 137/2024), kao i relevantnim odlukama Europske komisije. To uključuje:
- Sredstva za čišćenje – Sva sredstva za čišćenje koja će se koristiti tijekom izvršavanja ugovora moraju biti u skladu s mjerilima iz Odluke Europske komisije 2017/1217o utvrđivanju mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za sredstva za čišćenje čvrstih površina. Posebno se naglašava poštivanje mjerila 1. (toksičnost za vodene organizme) i mjerila 4. (ograničenje štetnih i zabranjenih tvari), čime se osigurava minimalni utjecaj na vodne ekosustave i sprječava korištenje potencijalno opasnih kemikalija.
- Papirnu konfekciju (toaletni papir i papir za ruke) koja mora ispunjavati mjerila definirana u Odluci Komisije (EU) 2019/70 o znaku za okoliš EU-a za upijajući papir i proizvode od upijajućeg papira,
- Sapun za ruke koji mora ispunjavati kriterije ekološke prihvatljivosti definirane Odlukom Komisije (EU) 2021/1870 o dodjeli znaka za okoliš EU-a za kozmetičke proizvode.
Ukoliko ponuđeni proizvodi nemaju izravno dodijeljenu EU Ecolabel oznaku, ponuditelji su dužni dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju kojom se dokazuje usklađenost s relevantnim kriterijima iz odluka Europske komisije.
U svrhu kontrole provedbe ovih zahtjeva, naručitelj provodi provjeru postojanja oznake Ecolabel putem službene internetske baze (ec.europa.eu/ecat) i/ili nacionalnih registara. Dopušta se i jednako vrijedan dokaz putem druge priznate oznake ili dokumentacije. Ponuditelji su obvezni već u fazi ponude dostaviti popis sredstava za čišćenje i potrošne robe (papir za ruke, toaletni papir, tekući sapun za ruke) koji će se koristiti tijekom provedbe ugovora. Popis mora sadržavati najmanje: naziv proizvoda, naziv proizvođača te registracijski broj potvrde EU Ecolabel ili jednakovrijedne oznake, a predložak popisa priložen je dokumentaciji o nabavi.
Upravljanje otpadom i održiva praksa na terenu
Upravljanje otpadom jedan je od ključnih elemenata održivog poslovanja, a u ovom postupku nabave taj je aspekt jasno prepoznat i ugrađen u tehničke specifikacije. Odabrani ponuditelj usluge čišćenja obvezan je poštivati postojeći sustav odvajanja otpada koji je organiziran kod naručitelja – Državnog ureda za reviziju – te provoditi daljnju manipulaciju već odvojenim otpadom na ekološki prihvatljiv način.
To konkretno znači da djelatnici ponuditelja nisu odgovorni za početno razvrstavanje otpada, ali su dužni pravilno odložiti već razvrstani otpad u za to predviđene posude lokalnog komunalnog društva. Ova praksa odražava ravnotežu između operativne učinkovitosti i odgovornosti prema okolišu, uz poštovanje postojećih internih pravila naručitelja.
Osim postupanja s otpadom, održiva praksa na terenu ogleda se i u organizaciji sredstava za čišćenje i pribora. Naglasak je stavljen na višekratnu i dugotrajnu opremu (kolica za čišćenje, mopovi, usisavači, dozirne pumpice i sl.) te uporabu krpa od mikrovlakana u različitim bojama, koje omogućuju učinkovito čišćenje bez upotrebe agresivnih sredstava i sprečavaju unakrsnu kontaminaciju između različitih prostorija (npr. WC-a, ureda, kuhinja). Način korištenja krpa i mopova dodatno osigurava visok higijenski standard – na primjer, krpa kojom se čiste sanitarni elementi ne smije se koristiti za podove, niti ista krpa može biti korištena u različitim prostorijama. Ova detaljna operativna pravila direktno pridonose očuvanju zdravlja, ali i smanjenju rizika od širenja zaraze.
Zaključak
Nabava usluga čišćenja koju je proveo Državni ured za reviziju dobar je primjer kako javna uprava može konkretno i učinkovito implementirati principe zelene javne nabave. Ugradnjom zahtjeva za ekološki prihvatljivim proizvodima, odgovornim postupanjem s otpadom i održivom uporabom resursa, ova nabava ne samo da doprinosi zaštiti okoliša, već podiže razinu kvalitete i transparentnosti javne potrošnje. Takvi primjeri potvrđuju da održivost nije samo formalna odrednica, već praktičan kriterij koji može postati nova norma u poslovanju javnog sektora.