Razgovor s Tamarom Mikulić, predstavnicom Humanitarne udruge DUGA Vukovar
O primjeni zelenih kriterija u nabavi prehrambenih proizvoda, izazovima i mogućnostima njihove provedbe u humanitarnom sektoru razgovarali smo s Tamarom Mikulić iz Humanitarne udruge DUGA Vukovar, organizacije koja već više od desetljeća aktivno doprinosi smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti u lokalnoj zajednici.
Za početak, možete li nam ukratko predstaviti Humanitarnu udrugu DUGA i objasniti kakvu ulogu nabava prehrambenih proizvoda ima u Vašem svakodnevnom radu s korisnicima?
Humanitarna udruga DUGA Vukovar neprofitna je organizacija posvećena borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Polazimo od toga da siromaštvo nije isključivo nedostatak hrane ili financijskih sredstava, već često uključuje i osjećaj usamljenosti, nesigurnosti i gubitka dostojanstva. Upravo zato naši su programi usmjereni na pružanje konkretne materijalne pomoći, ali i emocionalne podrške najugroženijim članovima zajednice.
Kroz naš ključni program „Socijalna samoposluga“, koji provodimo već 11 godina, kontinuirano osiguravamo prehrambene proizvode za korisnike. Nabava hrane ima središnju ulogu u našem radu – ona ne predstavlja samo logistički zadatak, već i prvi i najvažniji kontakt s osobama u potrebi. Kroz kvalitetnu i redovitu nabavu izravno doprinosimo ublažavanju gladi, ali i jačanju osjećaja sigurnosti i uključenosti naših korisnika.
Što je bio prvi korak kada ste odlučili uvesti zelene kriterije u nabavu prehrambenih proizvoda i što Vas je na to potaknulo?
Već na samom početku rada prepoznali smo paradoks s kojim se društvo suočava – s jedne strane postoji siromaštvo i nedostatak hrane, a s druge strane ogromne količine zdravstveno ispravne hrane završavaju kao otpad. Smatrali smo da briga o najugroženijima mora uključivati i odgovoran odnos prema resursima i okolišu.
U tom kontekstu aktivno smo se uključili u sustav doniranja hrane. Udruga DUGA ima status Posrednika u doniranju hrane te je koordinator Banke hrane za Vukovarsko-srijemsku županiju, što nam omogućuje sustavno preuzimanje viškova hrane od proizvođača i trgovačkih lanaca. Time istovremeno povećavamo dostupnost hrane za korisnike i značajno doprinosimo smanjenju otpada od hrane, što smatramo jednim od ključnih elemenata zelene nabave u praksi.
Kako ste definirali koje zelene kriterije ćete uključiti u nabavu (npr. podrijetlo proizvoda, ekološki certifikati, ambalaža, sezonalnost)? Jeste li koristili postojeće smjernice ili vlastita iskustva?
Zelene kriterije definiramo pragmatično, u skladu s realnim potrebama udruge i korisnika. Uvijek je riječ o kombinaciji postojećih smjernica i našeg dugogodišnjeg iskustva rada na terenu.
Prednost dajemo kratkim lancima opskrbe, proizvodima s prihvatljivom i reciklabilnom ambalažom, kao i ekološkim certifikatima kada god je to moguće. Posebnu pažnju posvećujemo ambalaži prehrambenih paketa kako bismo smanjili količinu otpada koju korisnici stvaraju nakon preuzimanja hrane. Svjesni smo da su ekološki certificirani proizvodi često skuplji, no i u tom segmentu nastojimo pronaći ravnotežu između održivosti i dostupnosti.
Kako je izgledao sam postupak nabave s uključenim zelenim kriterijima – od pripreme dokumentacije do odabira dobavljača? Možete li izdvojiti jedan konkretan primjer iz prakse?
Udruga DUGA provodi i projekte financirane iz EU fondova, koji zahtijevaju primjenu smjernica zelene javne nabave. Projekt „Kap dobrote“ dobar je primjer uspješne primjene zelenih kriterija u nabavi prehrambenih proizvoda i osnovne materijalne pomoći.
U tom smo projektu kao zelene kriterije uključili ekološke certifikate, odgovarajuća pakiranja prilagođena kućanstvima te dovoljno duge rokove trajanja kako bi se smanjio rizik od bacanja hrane kod korisnika. Paketi su isporučivani u kartonskoj ambalaži pogodnoj za recikliranje, a u postupku odabira ponude dodatni bodovi dodjeljivali su se proizvodima s ekološkim certifikatima. Time smo pokazali da se zelena nabava može uspješno uklopiti i u humanitarne projekte.
Koje ste najveće izazove uočili tijekom provedbe zelene nabave i kako ste ih rješavali u okviru mogućnosti jedne humanitarne udruge?
Najveći izazov svakako je usklađivanje ograničenih financijskih sredstava s ciljevima održivosti. U projektima radimo s unaprijed definiranim proračunima, a zeleni kriteriji kod prehrambenih proizvoda često znače višu cijenu i manju količinu.
Taj izazov rješavamo kombinacijom različitih pristupa – kroz donacije, suradnju s lokalnim proizvođačima i trgovačkim lancima te preuzimanjem proizvoda pred istekom roka trajanja ili estetski nesavršenog, ali nutritivno kvalitetnog voća i povrća. Dodatno, kroz projekte smo unaprijedili skladišne kapacitete i osigurali dostavna vozila, što nam omogućuje optimizaciju ruta i smanjenje potrošnje goriva. Time zelena nabava postaje i logistički učinkovitija.
Koje su se koristi pokazale nakon provedene nabave – za udrugu, korisnike i kvalitetu prehrambenih proizvoda koje nabavljate?
Koristi su višestruke. Nabavljeni proizvodi su kvalitetniji, imaju manji ekološki otisak zbog kraćih lanaca opskrbe, a korisnicima osiguravaju raznovrsniju i kvalitetniju prehranu, što pozitivno utječe na njihovo zdravlje i kvalitetu života.
Za samu udrugu, zelena nabava znači jačanje reputacije odgovornog i pouzdanog partnera u lokalnoj zajednici te lakši pristup sredstvima iz EU fondova usmjerenih na zelenu tranziciju. Na temelju našeg iskustva, možemo reći da zelena nabava nije prepreka, već prilika – i za humanitarne organizacije.