Što je bio glavni motiv za pokretanje pilot-projekta zelene javne nabave ekološki uzgojene hrane za osnovne škole Grada Zagreba i koji ste problem u postojećem sustavu prehrane djece željeli riješiti?
Glavni motiv bio je unaprijediti kvalitetu školske prehrane te javnom nabavom potaknuti održiviju proizvodnju i potrošnju hrane. Željeli smo povećati udio ekološki proizvedenih namirnica u školskim obrocima, smanjiti utjecaj prehrambenog sustava na okoliš te istodobno podržati domaće ekološke poljoprivredne proizvođače.
Projekt je također odgovorio na izazove postojećeg sustava, u kojem je niža cijena često bila dominantan kriterij odabira, dok su kvaliteta, održivost i podrijetlo hrane bili manje zastupljeni. Cilj je bio pokazati da se i u okviru javne nabave mogu uspješno primijeniti kriteriji koji pridonose zdravijoj prehrani djece, odgovornijem upravljanju javnim sredstvima i poticanju domaćih izvora hrane (kratkih lanaca opskrbe).
Koje ste zelene kriterije uključili u dokumentaciju o nabavi i na koji način su ponuditelji dokazivali da ponuđeni proizvodi ispunjavaju zahtjeve ekološke proizvodnje?
Uvodno je u ovo pitanje važno istaknuti naš ključni alat u provedbi projekta, a on je uvažavanje i korištenje modela dinamičkog sustava javne nabave. U dokumentaciji o nabavi definirani su tehnički zahtjevi kojima je za određene skupine proizvoda propisana ekološka proizvodnja u skladu s važećim europskim i nacionalnim propisima. Uz to, kriteriji koje smo dodatno uključili u kontekstu zelenih kriterija pri odabiru ponude su: udaljenost od mjesta uzgoja/proizvodnje/prerade do mjesta korištenja, svježina proizvoda (sezonsko voće i povrće – protek dana od berbe do isporuke) i vezano uz standard zaštite okoliša, vrsta ambalaže.
Ponuditelji su ispunjavanje zahtjeva dokazivali važećim certifikatima za ekološku proizvodnju koje izdaju ovlaštena kontrolna tijela te izjavama o mjestu uzgoja. Time se osigurala transparentnost i mogućnost provjere tijekom cijelog trajanja ugovora.
Na koji ste način uravnotežili zelene kriterije s kriterijem cijene, posebno u kontekstu financijskih ograničenja i potrebe da školska prehrana ostane dostupna i provediva?
Jedan od ključnih ciljeva bio je pronaći ravnotežu između održivosti i ekonomske opravdanosti, s osobitom pozornošću na zahtjevnost i specifičnost ekološkog uzgoja i proizvodnje hrane. Cijena je ostala važan element vrednovanja (65 bodova), ali nije jedini kriterij. U obzir su uzeti i udaljenost od mjesta proizvodnje (30 bodova) (u novom projektnom razdoblju – katastarska čestica) te vrsta pakiranja (5 bodova), kao ekološki standard.
Pilot-projekt upravo je služio tome da se provjeri mogu li se ekološke namirnice postupno uključivati u jelovnike uz određeno povećanje troškova ili narušavanje organizacije školske prehrane. Iskustva iz projekta poslužila su nam za daljnju optimizaciju modela i procjenu financijske održivosti njegova širenja. Projekt je sada u drugoj fazi te se u njega dobrovoljno, osim 32 osnovne škole, uključilo i 9 dječjih vrtića Grada Zagreba s 21.000 djece.
Je li tijekom pripreme nabave provedeno prethodno savjetovanje s tržištem (market consultation) s lokalnim OPG-ovima i ekološkim proizvođačima te koliko je to utjecalo na realnost i ostvarivost postavljenih uvjeta?
Da, tijekom pripreme projekta provedeno je prethodno savjetovanje oko dokumentacije o javnoj nabavi (DON). Nakon što je ono završeno, pristupili smo provedbi prve faze dinamičkog sustava javne nabave i edukaciji zainteresiranih za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje u predmetnoj javnoj nabavi. Održavali smo radionice na više lokacija i na taj način približili ciljanoj skupini ključne informacije. Široko smo obavještavali i pozivali potencijalne korisnike izravnim pisanim obraćanjem, putem ovlaštenih kontrolnih tijela za certifikaciju, Ministarstva poljoprivrede, jedinica lokalne uprave i samouprave te putem pristupačnih digitalnih kanala (gradske web stranice). Posebnu smo pozornost obratili ispitivanju tržišta, što nam je trajna orijentacija, kako bi se procijenile stvarne mogućnosti opskrbe i prilagodili uvjeti nabave kapacitetima proizvođača. Također, osobito nam je bilo važno čuti iskustva lokalnih OPG-ova, ekoloških uzgajivača/proizvođača/prerađivača, postojećih distributera eko hrane te razumjeti njihove proizvodne i logističke mogućnosti.
Takav pristup omogućio je postavljanje realnih zahtjeva, povećao konkurentnost postupka i smanjio rizik da se natječajni uvjeti pokažu teško provedivima u praksi.
Kako smo prethodno naglasili, savjetovanje s tržištem i dijalog s ekološkim proizvođačima provodi se za vrijeme čitavog trajanja projekta.
Kako se u fazi izvršenja ugovora prati stvarna isporuka ekološki certificirane hrane i koji su mehanizmi predviđeni za slučajeve kada isporučena roba ne odgovara ugovorenim zahtjevima?
Kontrola se provodi redovitom provjerom prateće dokumentacije uz svaku isporuku, uključujući certifikate i dokumente o sljedivosti proizvoda. Škole i naručitelj imaju mogućnost provjeravati usklađenost isporučene robe s ugovorenim specifikacijama. Problemi koji su se pojavljivali u isporukama od ugovorenih dobavljača prema korisnicima (osnovnim školama) rješavani su u izravnom kontaktu i razgovoru ili uz posredovanje djelatnika Grada uključenih u provedbu projekta. U dosadašnjem razdoblju provedbe ih je bilo tek nekoliko, uglavnom su bili kvalitativne prirode i dobavljači su reagirali promptno.
Kako su se konkretni učinci primjene zelenih kriterija pokazali u praksi? Je li bilo problema s dostupnošću ekoloških namirnica, cijenom, isporukom, dokazivanjem certifikata ili prihvaćanjem obroka u školama?
Kao i kod svakog pilot-projekta, određeni izazovi bili su očekivani. Povremeno su se javljali problemi s dostupnošću pojedinih sezonskih proizvoda i prilagodbom opskrbnih lanaca, a za dio proizvođača organizacija distribucije i izravna dostava proizvoda na školske adrese predstavljali su dodatno opterećenje.
S druge strane, projekt je pokazao da je uz dobru pripremu i suradnju svih sudionika moguće uspješno uključiti ekološke proizvode u školsku prehranu. Iskustva stečena tijekom provedbe važna su za unaprjeđenje budućih postupaka nabave i dodatno jačanje tržišta ekoloških proizvoda.
Koji su dosadašnji mjerljivi rezultati i pokazatelji uspješnosti pilot-projekta (npr. udio ekološke hrane u jelovnicima, broj uključenih škola, zadovoljstvo roditelja/djece, utjecaj na lokalne proizvođače) te planira li Grad Zagreb na temelju ovog iskustva proširiti model zelene javne nabave i na druge segmente (npr. čišćenje, energetska učinkovitost zgrada, vozila)?
Pilot-projekt prvenstveno je omogućio provjeru provedivosti modela zelene javne nabave putem dinamičkog sustava javne nabave u školskom sustavu te prikupljanje iskustava koja nam sada služe za njegovo daljnje unaprjeđenje. Nabavom je obuhvaćeno četrdesetak proizvoda, od voća i povrća, jaja, meda i voćnih namaza do brašna, griza i kruha. U prošlom projektnom razdoblju (2023. do 2026.) ugovoreno je za isporuku oko 130 tona ekološki uzgojene hrane i 85.000 jaja. Hrana je dolazila od 8 dobavljača, od kojih je 6 OPG-ova, jedan d.o.o. te jedan ovlašteni distributer. Gotovo 98 % namirnica dostavljenih do OŠ u projektu je iz domaćih izvora pristiglih s područja 5 hrvatskih županija i grada Zagreba. Grad Zagreb je za provedbu u prvom razdoblju trajanja projekta predvidio dodatnih 1,2 milijuna eura na već uobičajeni proračun za nabavu hrane za djecu. U drugom razdoblju koje je u pripremi (2027. do 2029.) planirano je za nabavu hrane iz ekološkog uzgoja 2 milijuna eura.
 Sonja Karoglan Todorović, mag. ing. prosp. arch., voditeljica projekta, predsjednica Radne skupine za zelenu javnu nabavu i urbanu prehranu Grada Zagreba |
 mr. sc. Miroslav Kovač, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik pročelnice, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje |