Praksa nam govori da se naručitelji pri nabavi IT opreme u pravilu vode nižom početnom cijenom i brzinom isporuke, pritom često zanemarujući da se najveći trošak i okolišni učinak stvaraju tek kasnije kroz potrošnju energije, zamjene dijelova, servisiranje te zbrinjavanje otpadnog materijala. Zelena nabava, s druge strane, polazi od životnog ciklusa i zahtijeva za duljim trajanjem uređaja, manjom potrošnjom energije, lakšim popravcima i, konačno, pravilnim ulaskom u sustav reciklaže. Stoga su na razini Europske unije razvijeni kriteriji zelene javne nabave za računala, monitore, tablete i pametne telefone, kao i za podatkovne centre, serverske sobe i usluge računalstva u oblaku[1].
Minimalni zahtjevi koji u praksi ostvaruju najveće učinke u ovoj nabavnoj kategoriji proizlaze iz načela energetske učinkovitosti i sustavnog upravljanja energijom. U skladu s europskim pristupom zelenoj javnoj nabavi IT opreme, naglasak se stavlja na mjerljive pokazatelje potrošnje te na konfiguracije koje smanjuju potrošnju energije tijekom aktivnog rada i stanja mirovanja. Takvi zahtjevi izravno podupiru ciljeve Odluke o provedbi zelene javne nabave[2] jer omogućuju transparentnu provjeru performansi proizvoda i usporedivost ponuda.
Jednako važan skup kriterija odnosi se na produljenje životnog vijeka opreme i sprječavanje planiranog zastarijevanja, prakse koja ima značajne negativne posljedice i za korisnike i za okoliš. To se može osigurati propisivanjem duljih jamstvenih rokova, zahtjevom za višegodišnjom dostupnošću rezervnih dijelova te mogućnošću popravka, uz obvezne sigurnosne i funkcionalne nadogradnje softvera. Na taj se način potiče kružno gospodarstvo, smanjuje količina elektroničkog otpada i povećava ukupna vrijednost ulaganja javnog sektora.
U provedbi takvih kriterija preporučuje se oslanjanje na relevantne međunarodne i europske registre i oznake koji potvrđuju energetsku učinkovitost i okolišne značajke proizvoda, primjerice:
- EPREL – Europski registar proizvoda s energetskim oznakama – službena baza podataka EU koja omogućuje provjeru energetskih oznaka i tehničkih parametara proizvoda.
- EPEAT Registry – pretraživa baza certificirane elektroničke opreme koja pomaže naručiteljima u odabiru proizvoda s manjim utjecajem na okoliš.
- ENERGY STAR Product Finder (EPA) – alat za pronalaženje energetski učinkovitih uređaja koji zadovoljavaju stroge kriterije potrošnje energije.
Uključivanjem referenci na navedene registre u dokumentaciju o nabavi dodatno se jača pravna sigurnost postupka, olakšava dokazivanje sukladnosti i osigurava usklađenost s najboljim praksama zelene javne nabave.
Treći skup minimalnih zahtjeva odnosi se na materijale i opasne tvari te na dokazivu kružnost. EU pristup naglašava smanjenje opasnih tvari i bolju mogućnost ponovne uporabe i recikliranja, uz jasne dokaze o svojstvima proizvoda. U praksi se to operacionalizira traženjem deklaracija o recikliranom sadržaju, mogućnosti rastavljanja i označavanja materijala, uz prihvaćanje vjerodostojnih eko oznaka i certifikata za dokaz sukladnosti.
Smanjenje količine budućeg e-otpada nastalog nakon nabave IT opreme počinje već u dokumentaciji o nabavi. Uz precizno specificiranje tehničkih karakteristika poželjno je ugovoriti povrat stare opreme, ponovno korištenje kroz obnovu i preraspodjelu, te obvezno odvajanje i predaju ovlaštenim sustavima u skladu s pravilima o otpadu električne i elektroničke opreme. Na razini upravljanja imovinom, najveći dobitak dolazi iz standardizacije specificiranih modela, produljenja ciklusa zamjene, kupnje obnovljene opreme, gdje je primjenjivo, te izvještavanja o udjelu ponovne uporabe i količinama predanim na oporabu.
U dokumentaciji o nabavi mogu se specificirati i uređaji s modularnom konfiguracijom, s mogućnošću buduće nadogradnje pojedinih komponenti, poput radne memorije ili pohrane podataka, čime se izbjegava potreba zamjene čitavog uređaja zbog kvara ili promjene samo jedne komponente. Nadalje, korisno je propisati minimalne pragove vezane uz pouzdanost i trajnost, primjerice minimalan broj ciklusa punjenja baterije uz zadržavanje početnih kapaciteta, otpornost kućišta i računalne periferije na padove ili trošenje, ili posjedovanje relevantnih standarda i certifikata, poput standarda kojim se dokazuje vodootpornost ili zaštita od ulaska prašine. Dodatno, prilikom nabave prijenosnih računala i mobilnih uređaja može se specificirati mogućnost zamjene baterije ili zaslona uređaja.
Na razini organizacije naručitelja smanjenju e-otpada može doprinijeti i korištenje modela koji se baziraju na najmu umjesto vlasništva, pogotovo kada uključuju ugovornu obvezu dobavljača za redovitim održavanjem, popravcima i povratom opreme na kraju upotrebe, kao i specificiranje zahtjeva za korištenjem višekratne transportne ambalaže ili obveznih minimalnih logističkih standarda, slijedeći time primjere dobre prakse koji su već prisutni u drugim državama Europske unije.
Takav pristup zelenu nabavu pretvara u mjerljivu i moćnu polugu na putu minimiziranja troškova i smanjenja e-otpada, pritom dajući stabilan signal tržištu da se trajnost i održivost u konačnici isplate.
[1] https://green-forum.ec.europa.eu/green-business/green-public-procurement/gpp-criteria-and-requirements_en
[2] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_11_137_2260.html