Od 1. siječnja 2026. u primjeni je novi Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 155/2025), kojim se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti. Zakon nije samo energetski propis, nego ima izravan učinak na način na koji javni i sektorski naručitelji planiraju i provode postupke javne nabave.
Načelo “energetska učinkovitost na prvom mjestu” kao obveza naručitelja
Ključna novina za naručitelje sadržana je u odredbi koja se tiče nabave roba, radova i usluga. Pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi, čija je vrijednost jednaka ili veća od europskih pragova, javni i sektorski naručitelji u pravilu kupuju robe, radove i usluge koje zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, odnosno vode se načelom “energetska učinkovitost na prvom mjestu”. To znači da se energetsku učinkovitost treba razmatrati već u fazi pripreme dokumentacije o nabavi, kada je to primjenjivo s obzirom na predmet nabave, a ne tek kao neobvezatni „bonus” kriterij.
Ova obveza nije potpuno nova u smislu politike, ali novi Zakon daje joj pojačan normativni okvir.
Zakonom se utvrđuje obveza javnih i sektorskih naručitelja da pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi čija je vrijednost jednaka ili veća od europskih pragova u pravilu kupuju robe, radove i usluge koje zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, vodeći se načelom “energetska učinkovitost na prvom mjestu”, ako je ono primjenjivo u konkretnom postupku javne nabave. Postupci koji ispunjavaju te kriterije moraju biti označeni kao primjer zelene javne nabave u obavijestima objavljenim u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.
Veza s Odlukom Vlade RH o zelenoj javnoj nabavi
Obveze iz novog Zakona o energetskoj učinkovitosti ne djeluju izolirano. Zakon o energetskoj učinkovitosti i Odluka Vlade RH o provedbi zelene javne nabave (NN 137/2024), koja je također stupila na snagu 1. siječnja 2025., međusobno se nadopunjuju i zajedno uspostavljaju okvir kojim se javne naručitelje usmjerava prema održivijim obrascima nabave kroz primjenu zelenih mjerila i uzimanje u obzir energetske učinkovitosti tijekom cijelog postupka nabave. Odluka Vlade propisuje kategorije roba i usluga za koje se moraju primjenjivati zelena mjerila, a Zakon o energetskoj učinkovitosti uspostavlja šire načelo kojim se naručiteljima nalaže da energetski aspekt uzimaju u obzir uvijek kada je to primjenjivo i opravdano.
Tako je na primjer odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti propisano kako se kriteriji energetske učinkovitosti primjenjuju ako je proizvod ili usluga obuhvaćena kriterijima EU-a za zelenu javnu nabavu ili dostupnim jednakovrijednim nacionalnim kriterijima.
U tom slučaju javni i sektorski naručitelji ulažu napore kako bi kupovali samo proizvode i usluge koji ispunjavaju barem tehničke specifikacije utvrđene na »osnovnoj« razini relevantnih kriterija EU-a za zelenu javnu nabavu ili dostupnih jednakovrijednih nacionalnih kriterija.
Pravilo se dakle aktivira kada su ispunjena dva kumulativna uvjeta:
- provodi se postupak javne nabave za određeni proizvod ili uslugu, I
- za taj proizvod/uslugu postoje EU kriteriji za zelenu javnu nabavu (EU GPZ/GPP kriteriji) ili jednakovrijedni nacionalni kriteriji (npr. Odluka o provedbi zelene javne nabave) u pogledu energetske učinkovitosti
U odnosu na određeni proizvod ili uslugu, Zakon o energetskoj učinkovitosti upućuje na podatkovne centre, prostorije za poslužitelje i usluge u oblaku, cestovnu rasvjetu i prometnu signalizaciju, računala, zaslone, tablete i pametne telefone.
Kako su EU kriteriji za zelenu javnu nabavu obično strukturirani u dvije razine, osnovnom razinom (Core criteria) mogu se smatrati minimalni zahtjevi koje bi trebao moći ispuniti svaki ponuditelj na tržištu; primjenjivi su za naručitelje koji tek ulaze u zelenu nabavu.Pravilnik o zahtjevima energetske učinkovitosti i dalje je na snazi.
Na temelju prethodnog Zakona o energetskoj učinkovitosti, još je 2014. donesen Pravilnik o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave, kojim se upućuje državna tijela Republike Hrvatske kako su pri kupnji, primjerice, uredske opreme, guma i usluga te pri kupnji ili zakupu zgrada dužna uskladiti tehničku specifikaciju s kriterijem pripadnosti najvišem mogućem razredu energetske učinkovitosti. Naručitelji koji su se do sada vodili tim Pravilnikom trebaju imati na umu da novi Zakon dodatno jača i proširuje taj okvir.
Što to znači za pripremu dokumentacije o nabavi
U praksi, naručitelji bi pri izradi dokumentacije o nabavi trebali:
- za svaku nabavu roba ili usluga koje uključuju potrošnju energije provjeriti postoje li mjerila zelene javne nabave ili pravilničke odredbe koje propisuju energetski razred ili druge performansne zahtjeve
- u tehničkim specifikacijama jasno navesti zahtijevano performansno svojstvo, uz referencu na relevantni propis
- u slučajevima kada energetski kriterij nije uvršten u dokumentaciju, imati pripremljeno obrazloženje temeljeno na dostupnosti tržišta, razmjernosti troška ili tehničkim ograničenjima.
Širi kontekst: zelena javna nabava kao prečica do ciljeva energetske učinkovitosti
Novi Zakon pred tijela državne uprave i poduzetnike postavlja, u skladu s ambicioznijim ciljevima EU za sve države članice, stroža pravila za uštedu potrošnje energije do 2030. i smanjenje stakleničkih plinova do 2050. godine. Javna nabava jedna je od najizravnijih poluga kojima država može ubrzati taj prijelaz, jer se radi o godišnjoj potrošnji koja u Republici Hrvatskoj iznosi više milijardi eura. Svaki energetski učinkovitiji ugovor koji naručitelj sklopi doprinosi ostvarivanju nacionalnih ciljeva koje Zakon utvrđuje, a za naručitelje kojima su dodijeljena sredstva iz EU fondova to je sve češće i uvjet koji se provjerava u praćenju projekata.
Više informacija o primjeni mjerila zelene javne nabave u konkretnim kategorijama nabave dostupno je u odjeljku Mjerila ZeJN i Zahtjevi za zelenu javnu nabavu u sektorskom zakonodavstvu.