Intervju s Julijom Škoro, voditeljicom održivosti u Holcimu Hrvatska
Julija Škoro temom održivosti bavi se od 2001. godine te je, kada se zaposlila u Holcimu, koji je suosnivač Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, a nakon toga i HR PSOR-a, dobrovoljno počela razvijati poslovanje u skladu s konceptom održivosti. Tijekom više od dva desetljeća u Holcimu bavila se suradnjom s dionicima, promicanjem održive gradnje te uključivanjem održivosti u poslovnu strategiju. Sudjeluje i u provedbi projekta KOdeCO net zero, usmjerenog na dekarbonizaciju proizvodnje cementa u tvornici u Koromačnu.
Kako biste ocijenili trenutnu razinu primjene zelene javne nabave u Hrvatskoj kada je riječ o građevinskim materijalima, odnosno prepoznaju li javni naručitelji dovoljno jasno razliku između konvencionalnih i niskougljičnih proizvoda u svojim natječajima?
Trenutna razina primjene zelene javne nabave u Hrvatskoj još uvijek je u početnoj fazi i zasad je vezana isključivo uz proizvode za koje su određeni kriteriji za EU Ecolabel, što, nažalost, nije slučaj s većinom građevinskih proizvoda. Do sada nismo zabilježili primjer javnog naručitelja koji je zahtijevao niskougljični proizvod. Iako rješenja poput našeg niskougljičnog cementa ECOPlanet i betona ECOPact postoje na tržištu, javni naručitelji još uvijek ne vrednuju razliku između njih i konvencionalnih materijala.
Kako definirate pojmove „održivo“ i „zeleno“ u kontekstu proizvodnje cementa i građevinskog materijala, odnosno u sektoru koji je tradicionalno povezan s visokim okolišnim otiskom?
„Održivo“ i „zeleno“ u našem sektoru prvenstveno znače smanjenje ugljičnog otiska, odnosno dekarbonizaciju, primjenu načela kružnoga gospodarstva i razvoj materijala koji pridonose kvaliteti zraka u zgradama. Službena podjela na razrede A, B i C, kakva postoji za energetsku učinkovitost, još ne postoji.
Prije dvije godine takav je sustav za cement i beton razvilo Globalno udruženje proizvođača cementa i betona (GCCA), a Njemačka ga je prihvatila. Druga je mogućnost propisivanje maksimalnog ugljičnog otiska po četvornome metru, kakvo postoji u Francuskoj. Treća je mogućnost propisati da se u gradnji smije koristiti samo cement koji ima ugljični otisak jednak ili manji od 469 kilograma CO₂ po toni cementa, kako je za znatan doprinos propisano taksonomijom Europske unije.
Sljedeći primjer može biti Italija koja u javnoj nabavi već niz godina propisuje uvjet prema kojem beton mora sadržavati najmanje pet posto recikliranog materijala. Slično tome, Njemačka za sve projekte s državnim financiranjem ima dvije razine između kojih investitor bira pa je za reciklirani sadržaj propisano 50 % mase za kategoriju QNG-PREMIUM i 30 % za kategoriju QNG-PLUS.
Je li Holcim ikada sudjelovao u prethodnom savjetovanju s tržištem prije objave natječaja u kojem su definirani zeleni kriteriji za beton, cement ili agregate, i koliko su naručitelji otvoreni za takav dijalog s industrijom?
Zasad nismo, a upravo je to pravi put za određivanje prvih zahtjeva kojima bi se krenulo prema zelenoj javnoj nabavi. Nadamo se da će uskoro biti prilike da se pozovu proizvođači betona kako bi se odredili konkretni kriteriji i otvorio kvalitetan dijalog s industrijom. Zajedničkim definiranjem kriterija možemo se osloniti na već dostupne niskougljične tehnologije i načela kružne gradnje.
Na koji način u poslovanju koristite okolišne deklaracije proizvoda, certifikate, tehničke potvrde ili druge neovisne dokaze koji naručiteljima mogu pomoći u provjeri okolišnih svojstava proizvoda?
Od početka 2025. godine Holcim je prvi i jedini proizvođač betona u Hrvatskoj koji u Zagrebu, Karlovcu i Rijeci može za svako gradilište izraditi verificiranu Izjavu o utjecaju proizvoda na okoliš, odnosno EPD, koji je ključan neovisni dokaz koji naručiteljima pruža transparentne informacije o ugljičnom otisku i okolišnim svojstvima naših proizvoda tijekom cijelog životnog ciklusa.
U tu smo svrhu s pomoću softvera Climate Earth analizirali sve podatke o materijalima koje koristimo, njihovu prijevozu, procesu proizvodnje i načinu recikliranja na kraju životnog vijeka, a do sada je uslugu izrade EPD dokumenta zatražio samo jedan privatni investitor na projektu u Zagrebu jer je certifikat održivosti bio uvjet za dobivanje bespovratnih sredstava.
Kako i koliko javni naručitelji u Hrvatskoj prepoznaju zelene aspekte građevinskih materijala u postupcima javne nabave i gdje vidite prostor za kvalitetnije definiranje tehničkih specifikacija? Vidite li u Hrvatskoj dovoljno prostora za primjenu kriterija koji se odnose na smanjenje ugrađenog ugljika u javnim građevinskim projektima, primjerice kod škola, bolnica, prometnica ili komunalne infrastrukture?
Potreba za zelenom javnom nabavom određena je činjenicom da su Europska unija i države članice donijele zakonodavni okvir koji jasno usmjerava prema klimatski neutralnoj Europskoj uniji. U tom smjeru Holcim već 30 godina aktivno pridonosi dekarbonizaciji, dok trenutačno radimo na projektu KOdeCO net zero, vrijednom 300 milijuna eura, za hvatanje ugljika u Koromačnu. Naša je vizija biti među prvim ugljično neutralnim tvornicama cementa u Europskoj uniji.
Imajući u vidu da su vlade u Europskoj uniji zacrtale određeni smjer, javni naručitelji bi kroz zelenu javnu nabavu trebali birati proizvođače u Europskoj uniji koji veslaju u tom istom smjeru, odnosno ulažu u održivost te čiji proizvodi zbog toga imaju bolja okolišna svojstva i potiču kružno gospodarstvo.
Prostor za poboljšanje vidimo u jasnom definiranju granica ugrađenog ugljika za javne projekte, a osim toga u nekim državama Europske unije sve se više govori i o društvenim zahtjevima kojima se mogu propisati radni uvjeti na javnim projektima, što smatramo važnom ulogom javnog sektora.
Kako bi javni sektor mogao potaknuti veću uporabu recikliranih materijala i materijala s nižim ugljičnim otiskom?
Jednostavno treba krenuti, a prvi i najvažniji korak može biti upravo prethodno savjetovanje s tržištem. Javni sektor bi trebao okupiti proizvođače građevinskih materijala potrebnih za određeni natječaj i prepoznati koju je razinu ugljičnog otiska ili udjela recikliranog sadržaja moguće ostvariti u Hrvatskoj ili u određenoj regiji. Time bi se izravno potaknula kružna gradnja i prelazak na održivije modele poslovanja.
Izračun ugljičnog otiska za zgrade dolazi nam 2028. godine kroz Direktivu Europske unije o energetskim svojstvima zgrada, međutim kako bi sustav na vrijeme zaživio, smatramo da bi trebalo što je moguće prije krenuti. Osim toga, trenutno je u javnom savjetovanju Akt o industriji s nultom neto stopom emisija koji predviđa zelenu javnu nabavu pet posto niskougljičnog cementa i betona, što smatramo iznimno niskom razinom ambicije.
S kojim se preprekama susrećete kada tržištu nudite održivija rješenja, osobito kada je početna cijena i dalje dominantan kriterij u postupcima nabave?
Na hrvatskom tržištu ugljični otisak ili reciklirani materijali, poput naših rješenja ECOCycle, još uvijek nisu karakteristike koje se traže. Budući da je početna cijena i dalje dominantan kriterij, okolišna svojstva proizvoda ostaju zanemarena. U protekle dvije godine samo je za tri projekta zatražena ponuda za beton s manjim ugljičnim otiskom, a samo je jedan investitor takvu ponudu i prihvatio. Na taj način Europska unija neće ostvariti viziju klimatske neutralnosti i to je potrebno mijenjati.
Što bi po vašem mišljenju trebalo uključiti u dobro pripremljenu zelenu javnu nabavu betona, cementa ili građevinskih materijala kako bi kriteriji bili mjerljivi, dokazivi i provedivi u praksi?
Upravo kako bismo odgovorili na takva pitanja, krajem prošle godine Holcim je pokrenuo projekt Urban mining, odnosno urbano rudarenje. S međunarodnom projektantskom tvrtkom Arup i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu ugovorili smo prvo analizu kriterija koji se u graditeljstvu primjenjuju u drugim državama članicama, a nakon toga i izradu prijedloga okolišnih kriterija primjenjivih u Hrvatskoj. Rezultat je projekta prijedlog tehničkih zahtjeva za zelenu javnu nabavu u građevinskom sektoru koji smo predali Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na razini Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala pri HGK-u postignut je konsenzus da se pokrene postupak njihova usvajanja na razini ministarstava.
Sudjeluje li Holcim u postupcima javne nabave gdje su kao kriterij za odabir ponude, a ne samo kao tehnička specifikacija, korišteni zeleni ili okolišni elementi, te kakvo je Vaše iskustvo s takvim natječajima? Jesu li kriteriji bili realno mjerljivi i provjerljivi?
Ne, dosad nismo imali primjer javnog naručitelja kod kojeg su zeleni elementi bili ključni kriterij za odabir. Jedini primjer u kojem je investitor zbog zahtjeva financiranja tražio dokaz o manjem ugljičnom otisku bio je privatni projekt u Zagrebu. Za taj smo projekt uspješno izradili i dostavili Izjavu o utjecaju proizvoda na okoliš, odnosno EPD, s pomoću softvera Climate Earth. Izjavu je verificirala njemačka organizacija Institut Bauen und Umwelt e. V., odnosno IBU.
Koju biste preporuku dali javnim naručiteljima koji žele provoditi zelenu javnu nabavu u građevinskom sektoru, ali nisu sigurni kako postaviti kriterije bez ograničavanja tržišnog natjecanja?
Naša je glavna preporuka da se odvaže i jednostavno krenu te da kroz praksu prilagođavaju zahtjeve. Prijedlog tehničkih zahtjeva već smo razvili u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i tvrtkom Arup. U tu smo svrhu krajem travnja predstavili zahtjeve članovima Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iznimno nam je drago što su svi članovi prisutni na sjednici dali suglasnost.
Za početak su to vrlo jednostavni i provedivi zahtjevi. Primjerice, dodatni bodovi mogu se dodijeliti ponuditeljima čije ponude pokazuju znatan doprinos smanjenju uporabe primarnih sirovina kroz kružnu gradnju i korištenje sekundarnih sirovina. Drugi primjer je obveza iskazivanja okolišnog utjecaja građevine na temelju procjene životnog ciklusa, odnosno LCA analize. To su prvi koraci kako bi zelena javna nabava postala nov način razmišljanja, a nakon toga možemo ići korak dalje kako bi se kroz bodovanje još više vrednovali proizvodi i usluge koji su bolji za okoliš i društvo.
Julija Škoro, voditeljica održivosti u Holcimu
Hrvatska