Švedska javna nabava regulirana je Zakonom o javnoj nabavi (2016:1145), koji se temelji na EU direktivama o javnoj nabavi (2014/24/EU i 2014/25/EU). U 2018. godini, 71% ukupne javne nabave u Švedskoj bilo je označeno kao zeleno.
Općine u Švedskoj imaju diskreciju u odlučivanju hoće li provoditi zelenu javnu nabavu ili ne. Preporučeno je da manje općine surađuju i formiraju zajedničke jedinice za nabavu, ali to nije često zastupljeno. Većina općina se oslanja na strateške dokumente koji nude okvir za odlučivanje.
Tijekom 2018. godine provedena je anketa među javnim službenicima 140 općina u Švedskoj koja je uključivala pitanja o usvajanju zelenih praksi u javnoj nabavi. Cilj je bio istražiti odrednice usvajanja praksi zelene javne nabave na razini lokalnih vlasti. Na konceptualnoj razini, analiza sugerira da je bitno prepoznati da prakse zelene javne nabave uključuju odluke o usvajanju i oslanjanju na strateške dokumente (smjernice za zelenu javnu nabavu), kao i uključivanje zelenih kriterija u specifične natječaje za nabavu.
Rezultati pokazuju da su veće općine sklonije oslanjanju na strateške dokumente za zelenu javnu nabavu od manjih. Dodatno, iako centralizacija nabave implicira veću učinkovitost, npr., kroz zajedničko korištenje resursa i uvođenje formaliziranih postupaka, veće organizacije često prati veća udaljenost između odjela za nabavu i okoliša što opet sugerira da odvojene organizacijske strukture mogu predstavljati ključnu prepreku za usvajanje zelene javne nabave.
Predmetno istraživanje potvrđuje ideju da prakse zelene javne nabave na razini općina, tj. oslanjanje na strateške dokumente i korištenje zelenih kriterija u određenim natječajima, u većini slučajeva jesu međusobno uvjetovani. Obje ove odluke će biti uvjetovane istim ključnim dionicima, tj. službenicima koji mogu (ili ne moraju) biti posvećeni ZeJN-u. Iz navedenog proizlazi da primjena mjerila za zelenu javnu nabavu zahtjeva određenu količinu osobne motivacije i kompetencija.
Međutim, istraživanje je rezultiralo negativnom vezom između veličine općine i usvajanja zelenih kriterija u natječajima. Razlog navedenom može biti povezan sa sporijom prilagodbom većih organizacija. Veće organizacije obično su povezane s nekoliko razina hijerarhija, a u kontekstu javne nabave, organizirane u specifične nabavne jedinice. U Švedskoj, centralizirana nabava se pokazala povezanom s manje fleksibilnosti, kratkoročnim razmišljanjem i smanjenjem prilagodbe specifičnim zahtjevima.
Za razliku od Švedske, u Hrvatskoj je od 2021. godine na snazi Odluka o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave. Prema navedenoj Odluci, Središnji državni ured za središnju javnu nabavu dužan je u postupcima središnje javne nabave primjenjivati mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije i/ili kriterija za odabir ponuda u svim postupcima središnje javne nabave koje provodi, a u mjeri u kojoj je to u skladu s tehničkom prikladnošću, financijskim mogućnostima korisnika središnje javne nabave, širom održivošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Navedena obveza prvenstveno se odnosi na nabavne kategorije: uredski materijal, potrošni materijal, računala i računalna oprema, motorna vozila i opskrba električnom energijom.
Obveznici središnje javne nabave u Republici Hrvatskoj su tijela državne uprave sukladno članku 23. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, trenutno njih 30.
Broj korisnika središnje javne nabave može se proširiti te obuhvaćati i druge javne naručitelje osim obveznika središnje javne nabave. Da bi se proširio krug korisnika središnje javne nabave, potrebno je donošenje odluke ili zaključka Vlade Republike Hrvatske.
Primjer Univerzalnog dizajna – Malmö, Švedska
Jedan od primjera dobre prakse u zelenoj javnoj nabavi dolazi iz grada Malmöa, Švedska. Grad Malmö je prepoznat kao lider u primjeni koncepta univerzalnog dizajna u svojim javnim nabavama. Univerzalni dizajn naglašava važnost stvaranja proizvoda i usluga koje su pristupačne i korisne za što veći broj ljudi, uključujući osobe s invaliditetom ili posebnim potrebama što je usko vezano uz načela zelene javne nabave poput održivog korištenja resursa, poticanja inovacija i razvoja zelenih tehnologija, smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i socijalne odgovornosti.
Dokumentacija o nabavi je detaljno opisivala sedam načela univerzalnog dizajna, definiranih od strane Centra za univerzalni dizajn Sveučilišta Sjeverne Karoline, i zahtijevala je da namještaj zadovolji barem prva dva načela (pravedna uporaba i fleksibilnost u uporabi). Dobavljači su također morali sustavno raditi s načelima univerzalnog dizajna u skladu sa standardom SS-EN 17161:2019 “Univerzalni dizajn” ili ekvivalentom. Kako bi dokazali da su integrirali elemente univerzalnog dizajna u svoje procese i dizajn svojih proizvoda, dobavljači su morali pružiti određene informacije o svojim rutinskim procesima i mjerama za poboljšanje pristupačnosti.
Kako bi promovirao održivost putem nabave, Grad Malmö je u dokumentaciju o nabavi uvrstio i zelene kriterije odnosno tražio je kupnju proizvoda i materijala koji imaju minimalan utjecaj na okoliš i potrošnju energije s gledišta životnog ciklusa. Da bi smanjio utjecaj energije ugrađene u plastiku i druge materijale u namještaju, naručitelj je zahtijevao da 50% (po težini) i polovica materijala u namještaju budu od recikliranih materijala. Namještaj nije smio sadržavati tvari navedene na trenutnoj listi EACH-a u koncentracijama većim od 0,1% po težini. Kako bi namještaj trajao što duže moguće, predviđena je klauzula o izvršenju ugovora koja zahtijeva od dobavljača da pruže odvojene usluge za nadogradnju, premazivanje, popravak i zamjenu komponenti koje se mogu istrošiti tijekom vremena. Također je bilo potrebno da se namještaj može rastaviti bez posebnih alata u različite vrste materijala kako bi se omogućilo ponovno korištenje i/ili recikliranje materijala u fazi kraja životnog ciklusa.
Rezultati su pokazali da su se ponuditelji prvo premišljali oko uvođenja principa univerzalnog dizajna u svoju proizvodnju no na kraju su rezultati bili pozitivni jer su mnogi ponuditelji uključili pitanja pristupačnosti u svoje redovne procese kvalitete i dizajna, dok su neki uspostavili odvojene procese kako bi uključili pitanja pristupačnosti u svoj rad.
Ovi primjeri iz Švedske ilustriraju važnost i mogućnosti zelene javne nabave, kao i primjenu koncepta univerzalnog dizajna u javnim nabavama kako bi se osigurala pristupačnost i inkluzivnost za sve građane.
Izvor:
- Bryngemark E., Söderholm P., Thörn M., 2023. The adoption of green public procurement practices: Analytical challenges and empirical illustration on Swedish municipalities, Ecological Economics 204, Članak 107655
- GPP Good Practice Issue, 2023. Promoting accessibility through universal design (Malmö, Švedska)
(1) ECHA (European Chemicals Agency) je agencija Europske unije odgovorna za provedbu propisa o kemikalijama. Njena “Candidate List of substances of very high concern for Authorisation” je popis kemikalija koje se smatraju posebno zabrinjavajućima zbog njihovih štetnih učinaka na ljude i okoliš te zahtijevaju posebnu autorizaciju za njihovu uporabu u EU.