Europska komisija je 30. ožujka 2022. godine donijela paket mjera na temelju kojih bi održivi proizvodi postali norma u Europskoj uniji. Cilj mjera je doprinijeti ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana pri čemu će one doprinijeti postizanju okolišnih i klimatskih ciljeva Europske unije, udvostručenju stope kružnosti uporabe materijala i postizanju ciljeva energetske učinkovitosti do 2030.
Postojeći gospodarski model na tržištu Europske unije se i dalje temelji na načelu „uzmi, izradi pa zamijeni”. Na taj se način crpe naši resursi, zagađuje se okoliš, smanjuje se bioraznolikost i uništava se klima. Zbog toga Europa ovisi i o resursima iz drugih područja. Europska unija stoga nastoji prijeći na model kružnoga gospodarstva, koji se temelji na održivijim proizvodima. Nova pravila su predložena kako bi gotovo sva fizička roba na tržištu Europske unije postala prihvatljivija za okoliš i energetski učinkovitija tijekom cijelog životnog ciklusa od faze dizajna do svakodnevne upotrebe, prenamjene do kraja uporabe.
Predložene mjere uključuju[1]:
- Ekološki dizajn proizvoda kako bi se smanjio njihov utjecaj na okoliš:
- trajnost proizvoda, njegovu pouzdanost, mogućnost ponovne uporabe, nadogradnje, popravljivost te jednostavnost održavanja i obnove,
- ograničenja u pogledu prisutnosti tvari koje onemogućuju kružnost proizvoda i materijala,
- potrošnju energije ili energetsku učinkovitost proizvoda,
- uporabu resursa ili učinkovitost te uporabe u proizvodima,
- minimalni udio recikliranog materijala u proizvodima,
- lakoću rastavljanja, ponovne proizvodnje i recikliranja proizvoda i materijala,
- utjecaj proizvoda na okoliš tijekom njihova životnog ciklusa, uključujući ugljični i ekološki otisak,
- sprečavanje i smanjenje otpada, uključujući ambalažni otpad.
- Potpora poduzećima i potrošačima u donošenju informiranijih odluka
Cilj mjere je uključivati informacije o potrošnji energije, recikliranom sadržaju, prisutnosti štetnih tvari, trajnosti, mogućnosti popravka, uključujući ocjenu popravljivosti, dostupnosti rezervnih dijelova i mogućnosti recikliranja. Također, cilj je uvesti digitalne putovnice za proizvode koji će biti norma za sve proizvode a putem tih putovnica proizvode će se moći označivati, identificirati i povezati s podacima o njihovoj kružnosti i održivosti. Strukturiranje informacija o okolišnoj održivosti i njihova razmjena putem digitalnih putovnica za proizvode pomoći će poduzećima duž lanca vrijednosti, od proizvođača, uvoznika i distributera do trgovaca, servisera i subjekata koji rade na preradi i recikliranju da pristupe vrijednim informacijama za poboljšanje ekološke učinkovitosti, produljenje životnog vijeka proizvoda, povećanje učinkovitosti i uporabu sekundarnih sirovina, čime će se smanjiti potreba za primarnim prirodnim resursima te smanjiti troškovi i strateška ovisnost. Uz to, olakšat će se praćenje prisutnosti štetnih tvari tijekom životnog ciklusa materijala i proizvoda.
- Sprečavanje uništenja neprodane robe široke potrošnje
Mjere doprinose za početak velikim poduzećima koja odbacuju neprodane proizvode obzirom da će ista morat objaviti količinu odbačenih proizvoda na godišnjoj razini, navesti razloge za odbačene količine i informacije o količini odbačenih proizvoda koja se šalje na ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju, recikliranje, oporabu energije i odlaganje, u skladu s hijerarhijom otpada.
- Promicanje i nabava održivijih proizvoda
Iako će zahtjevi u pogledu učinkovitosti i informiranja o ekološkom dizajnu proizvoda poduzećima i potrošačima omogućiti odabir ekološki održivijih proizvoda, poticaji država članica i javna nabava mogu imati i veću ulogu. Europska komisija je već razvila nekoliko kriterija zelene javne nabave, no njihova je primjena trenutačno dobrovoljna te je stoga i njihov učinak ograničen. Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode planira se iskoristiti opseg javne potrošnje za poticanje potražnje za okolišno održivijim proizvodima utvrđivanjem obveznih kriterija za javnu nabavu takvih proizvoda, prema potrebi na temelju postojećih dobrovoljnih kriterija. To znači da bi javni naručitelji bili obvezni primjenjivati kriterije zelene nabave za kupnju određenih skupina proizvoda.
Zaključno, predložene mjere Europske komisije imaju za cilj osigurati da do 2030.godine znatan dio proizvoda dostupnih na tržištu Europske unije bude osmišljen da budu trajni, energetski i resursno učinkoviti, da se mogu popraviti i reciklirati te da se pri njihovoj izradi prednost daje recikliranim materijalima. Mjere će omogućiti potrošačima da imaju pristup informacijama potrebnima za donošenje održivijih odluka, bit će bolje zaštićeni od praksi štetnih za zelenu tranziciju te će moći upotrebljavati svoje proizvode što je dulje moguće, a poduzeća će moći pristupiti podacima koji su im potrebni da bi osigurali okolišnu održivost i kružnost svojih proizvoda i poslovnih modela. Svi prijedlozi su ključni za ostvarenje europskog zelenog plana te će znatno doprinijeti ciljevima Europske unije u području okoliša i klime, posebno postizanju klimatske neutralnosti do 2050., udvostručenju stope kružnosti uporabe materijala do 2030. i postizanju ciljeva Europske unije u pogledu energetske učinkovitosti. Doprinijet će i ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća do 2030., nove industrijske strategije, Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava i novog europskog Bauhausa, istovremeno ostvarujući korist od njih.
[1] KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA, Održivi proizvodi kao standard, 30.03.2022.: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52022DC0140&from=EN