Gradovi širom svijeta suočavaju se s izazovima poput zagađenja zraka, prometnih gužvi i velike potrošnje energije, dok istovremeno raste svijest o nužnosti prenamjene urbanih prostora i razvoja održivijih modela urbanog razvoja. U tom kontekstu, Europska unija (EU) promiče modele razvoja koji integriraju okolišne, ekonomske i društvene aspekte, a zelena javna nabava (ZeJN) i razvoj zelenih gradova postaju ključni instrumenti europske tranzicije prema održivoj budućnosti.
ZeJN je definirana kao procedura gdje se prilikom postupka javne nabave uzimaju u obzir elementi koji ne štete okolišu i koji uvažavaju okolišne kriterije, odnosno predstavlja alat za poboljšanje efikasnosti javne nabave dok se u isto vrijeme koristi snaga tržišta da bi se unaprijedile koristi od zdravog okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini. Drugim riječima, ZeJN označava proces u kojem tijela državne uprave uključuju okolišne zahtjeve u nabavu roba, usluga i radova.
Udio javne nabave u BDP-u EU na godišnjoj razini iznosi približno 14%, dok je udio ukupne vrijednosti javne nabave bez PDV-a u BDP-u Republike Hrvatske tokom 2023. godine (zadnji raspoloživi podatci) iznosio 19,98%. Ispravno postavljena ZeJN može usmjeriti navedena sredstva prema inovativnim, niskougljičnim rješenjima, energetski učinkovitim građevinama, ekološki prihvatljivijim vozilima te održivim prehrambenim i IT sustavima, kako u EU tako i u Republici Hrvatskoj.
Zeleni gradovi, pak, podrazumijevaju urbane prostore koji sustavno promoviraju održivo korištenje resursa, smanjenje štetnih emisija i unaprjeđenje kvalitete života građana.
Povezanost između ZeJN-a i zelenih gradova je višestruka: zelena javna nabava omogućuje lokalnim vlastima da djeluju kao katalizatori održivih inovacija, dok zeleni gradovi stvaraju okruženje u kojem ZeJN postaje dio sustavne urbane transformacije. Ova simbioza je temelj održivog urbanog razvoja u EU.
Zeleni gradovi u EU: vizija i stvarnost
Zeleni gradovi nisu samo “gradovi s parkovima”, već složeni urbani sustavi koji integriraju održivu mobilnost, energetski učinkovite zgrade, obnovljive izvore energije, kružno gospodarenje otpadom, pametne tehnologije i participaciju građana.
Inicijative poput 100 Climate-Neutral and Smart Cities by 2030 potiču urbane sredine da postanu predvodnici zelene tranzicije. Takvi gradovi imaju potencijal oblikovati tržište i potražnju kroz strateško korištenje ZeJN-a.
Imajući u vidu navedeno, gradovi sve češće koriste ZeJN kao alat za provedbu svojih klimatskih i energetskih politika. Primjerice, uključivanjem kriterija energetske učinkovitosti pri izgradnji školskih zgrada, gradovi smanjuju emisije CO₂ i operativne troškove.
Promatrano u kontekstu Republike Hrvatske, članak VI. točka 15. Odluke o provedbi zelene javne nabave (NN 137/2024) definira kako svi klima uređaji moraju biti iz energetskog razreda ne manjeg od A+, dok točka 16. navodi kako udio nabave električnih žarulja razvrstanih u najviši energetski razred dostupan na tržištu od 1. siječnja 2025. mora iznositi najmanje 50%, od 1. siječnja 2028. najmanje 70 %, a od 1. siječnja 2030. najmanje 90%. Također, pod točkom 17. definirano je kako udio nabave svjetiljki, koje dopuštaju uporabu električnih žarulja razvrstanih u najviši energetski razred dostupnih na tržištu mora iznositi najmanje 90% u svakoj godini provedbe Odluke, dok točka 21. normira kako građevinska stolarija i ostali građevinski elementi izrađeni od drva moraju imati dokazanu sljedivost kroz FSC, PEFC i/ili drugi međunarodno priznati certifikat kao jamac da je drvo dobiveno iz održivo gospodarenih šuma.
Dodatno, ZeJN potiče tržište inovacija, primjerice u području održive mobilnosti (nabava električnih autobusa), što ima direktan utjecaj na kvalitetu zraka i razinu buke u gradovima.
Ovdje je Republika Hrvatska također napravila pozitivan iskorak prema održivijim urbanim sredinama kroz ZeJN, imajući u vidu članak VI. točka 18. Odluke o provedbi zelene javne nabave (NN 137/2024), koja navodi kako udio čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni promet, osim vozila koja se nabavljaju za potrebe civilne zaštite, vatrogasnih službi, snaga za održavanje javnog reda i vozila vojne namjene, prema kategorijama vozila, mora iznositi kako je utvrđeno člankom 4. Pravilnika o obvezi izvješćivanja Europskoj komisiji i minimalnim ciljevima u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (»Narodne novine«, broj 86/21.).
Naposljetku, zeleni gradovi često uspostavljaju participativne procese, uključujući građane i poduzeća u definiranje kriterija nabave, što povećava transparentnost i podršku za zelene mjere.
Primjeri dobre prakse: Ljubljana i Kopenhagen
Grad Ljubljana, Slovenija
Ljubljana je 2016. godine ponosno nosila titulu Zelene prijestolnice Europe, a danas se ističe kao primjer dobre prakse u kontekstu provođenja zelene javne nabave. Strategija održivog razvoja Ljubljane integrira ZeJN kao obvezan alat za provedbu ekoloških ciljeva, uključujući edukaciju javnih službenika.
Grad je uveo smjernice koje obvezuju sve javne institucije da prilikom planiranja i provođenja javnih nabava uzmu u obzir okolišne aspekte. Na taj se način doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova, racionalnoj potrošnji resursa te očuvanju bioraznolikosti.
Jedan od najistaknutijih aspekata zelene javne nabave u Ljubljani je promocija održive mobilnosti. Grad je značajno ulagao u nabavu ekološki prihvatljivih vozila za javni prijevoz, uključujući električne autobuse i bicikle za iznajmljivanje. Uz to, unaprijeđeni su pješački i biciklistički koridori, čime je grad smanjio prometnu zagušenost i zagađenje zraka.
Uz to, Ljubljana se može pohvaliti obnovljenim javnim prostorima koji koriste održive materijale i tehnologije. Javne građevine se grade i obnavljaju prema standardima energetske učinkovitosti, a korištenje solarnih panela i kišnice u javnim objektima postalo je uobičajeno. Na taj način grad smanjuje potrošnju energije i vode, te promovira održivi razvoj.
Grad Ljubljana također promovira načela kružne ekonomije kroz svoje javne nabave. Recikliranje građevinskog otpada, korištenje recikliranih materijala u javnim radovima i poticanje ponovne uporabe resursa značajno su smanjili količinu otpada i povećali učinkovitost resursnog upravljanja.
U ovom kontekstu poseban je fokus stavljen na održivu nabavu hrane za javne ustanove poput škola i vrtića. Grad preferira lokalno proizvedene, ekološke i sezonske proizvode, čime podržava lokalne poljoprivrednike i smanjuje ugljični otisak. Ova praksa doprinosi i podizanju svijesti o važnosti zdrave prehrane među najmlađima.
Grad Kopenhagen, Danska
Kopenhagen, grad predvodnik u kontekstu klimatske neutralnosti, međunarodno je prepoznat kao jedan od najzelenijih gradova na svijetu. Koristi ZeJN kao temeljnu komponentu u svojoj strategiji CPH 2025 Climate Plan.
Već više od desetljeća provodi politiku zelene javne nabave koja se temelji na ambicioznom planu postizanja ugljične neutralnosti do 2025. godine. Ova strategija obuhvaća širok spektar područja, uključujući javni prijevoz, energetsku učinkovitost, kružnu ekonomiju i održivo upravljanje otpadom. Cilj je integrirati održive prakse u sve aspekte gradskog života, koristeći javne nabave kao alat za promicanje zelenih tehnologija.
Jedan od najistaknutijih primjera uspjeha Kopenhagena u zelenoj javnoj nabavi je implementacija održivog sustava javnog prijevoza. Grad je značajno ulagao u električne autobuse, biciklističku infrastrukturu i vozila na vodik, čime je smanjio emisiju CO2. Danas je bicikl glavno prijevozno sredstvo za više od 50% građana, zahvaljujući pametnim ulaganjima u biciklističke staze i stanice za održavanje.
S druge strane, Kopenhagen je pionir u korištenju energetski učinkovitih zgrada i obnovljivih izvora energije. Grad je kroz javne nabave poticao izgradnju pasivnih kuća i javnih objekata s nultom potrošnjom energije. Solarni paneli, dizalice topline i pametni sustavi upravljanja energijom sada su standard u novogradnji i obnovi javnih objekata.
Uz to, Kopenhagen je integrirao principe kružne ekonomije u svoje javne nabave, osiguravajući da materijali i proizvodi budu maksimalno iskorišteni i reciklirani. Često nabavlja proizvode s dugim životnim ciklusom, uz minimalan otpad, i potiče upotrebu obnovljivih materijala. Također, značajan dio javne infrastrukture uključuje reciklirane materijale, što smanjuje potrošnju prirodnih resursa.
Također se ističe inovativnim pristupom gospodarenju otpadom. Grad je kroz javne nabave osigurao najsuvremenije tehnologije za sortiranje i obradu otpada, uključujući spalionice s tehnologijom iskorištavanja topline i postrojenja za bioplin. Ovi postupci omogućuju gradu da reciklira ili energetski iskoristi većinu otpada, čime se smanjuje deponiranje i emisije.
Značajno je ulagao i u zelenu javnu nabavu hrane. Škole, vrtići i druge javne ustanove koriste organsku i lokalno proizvedenu hranu, čime grad smanjuje emisije iz transporta i potiče lokalnu poljoprivredu. Grad je postavio cilj da najmanje 90% hrane u javnim institucijama bude organska, što pokazuje dosljednost u održivom pristupu.
Naposljetku, Kopenhagen aktivno uključuje građane u donošenje odluka putem radionica i javnih savjetovanja te potiče male i srednje poduzetnike da sudjeluju u zelenim nabavnim procesima. Ova suradnja doprinosi jačanju svijesti o održivosti i stvara osjećaj zajedništva u postizanju klimatskih ciljeva.
Izazovi i zaključci
Iako koristi mogu biti značajne, ZeJN se suočava s nizom prepreka. Prva prepreka je nedostatak financijskih sredstava. Provođenje održivih projekata često zahtijeva veće početne investicije, što može biti izazov za gradove s ograničenim proračunom. Iako dugoročne uštede često opravdavaju troškove, lokalne vlasti ponekad nemaju dovoljno resursa za početna ulaganja.
Nadalje, manjak stručnosti i znanja može otežati pravilnu provedbu ZeJN. Mnoge lokalne vlasti nemaju dovoljno kapaciteta za procjenu ekoloških kriterija ili za razvoj održivih projekata. Obuka zaposlenika i uspostava jasnih smjernica ključni su za prevladavanje ovog problema.
Osim toga, izazov mogu predstavljati nedostatak političke volje i neusklađenost politika. Ponekad različite gradske službe imaju kontradiktorne prioritete, što otežava integraciju zelenih kriterija u javne nabave. Bez jasne političke podrške i strateškog planiranja, provedba ZeJN može ostati parcijalna ili nedovoljno učinkovita.
Kako bilo, Zelena javna nabava i zeleni gradovi čine neraskidivu cjelinu u europskom kontekstu održivog razvoja. Kroz strateško usmjeravanje javne potrošnje, ZeJN omogućuje gradovima ne samo smanjenje vlastitog ugljičnog otiska, već i oblikovanje tržišta u korist održivih inovacija. Istovremeno, zeleni gradovi pružaju plodno tlo za razvoj i eksperimentiranje s naprednim praksama ZeJN.
Kao što pokazuju primjeri Ljubljane i Kopenhagena, sinergija između ove dvije politike može rezultirati konkretnim, mjerljivim dobrobitima za okoliš, gospodarstvo i društvo u cjelini. Gradovi koji ulažu u zelenu javnu nabavu ne samo da pozitivno utječu na okoliš, već i dugoročno jačaju svoju ekonomsku i društvenu otpornost, te se budućnost europskih gradova (a time i hrvatskih gradova) – klimatski neutralna, kružna i uključiva – oslanja upravo na ovu simbiozu.