Institucije visokog obrazovanja u Europi visoko su angažirane u rješavanju ekoloških izazova kroz obrazovanje, istraživanje i vlastite inicijative za ozelenjavanje. Pri tome, održiva javna nabava može biti moćan alat koji doprinosi pozitivnim promjenama i ostvarenju ciljeva zaštite okoliša.
Prosječno europska javna sveučilišta troše do 15% svojih godišnjih operativnih proračuna na kupnju usluga, roba i radova. Za neke veće institucije to može predstavljati i do 300 milijuna eura godišnje. S tim u vezi, uključivanje održivosti i zelenih kriterija u postupke nabave moglo bi ostvariti značajan doprinos „zelenijoj“ budućnosti.
Procesi javne nabave mogu ne samo donijeti velike uštede, već i dodatno promovirati ozelenjavanje sveučilišta. Svake godine u Europi se potroši 2 bilijuna eura javnih izdataka putem postupaka javne nabave, što zapravo predstavlja 14% BDP-a Europske unije.
Udruženje europskih sveučilišta[1] provelo je istraživanje na temu zaštite okoliša i pitanja ekologije među 305 javnih visokoškolskih ustanova na razini Europe. Rezultati, među ostalim, ukazuju kako njih 38% ima održiv postupak nabave, dok 48% barem jedan djelomično proveden. Ovakvi su podaci obećavajući, no i dalje ostavljaju prostora za napredak.
Cjelovite rezultate ovog istraživanja Udruženje europskih sveučilišta najavljuje za jesen 2021, no preliminarni nalazi ukazuju kako odlučujući pomak prema zelenoj nabavi leži u promjenama nacionalnih propisa vezanih za javnu nabavu, a koji može imati snažan učinak ne samo na nacionalnoj razini već i na razini cijele Europe.
Zadnjih nekoliko godina mnoga nacionalna pravila nabave evoluirala su od načela najnižeg ponuđača do načela „povećane vrijednosti“ koje uključuje socijalne i kriterije održivosti. Većina država članica EU-a sada ima nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu, a neke uključuju opću obvezu nabave održivih proizvoda i usluga.
Usporedna analiza okvira i prakse javne nabave na sveučilištima 2018. i 2021. godine Udruženja europskih sveučilišta, ukazuje nekoliko nadahnjujućih primjera. Austrija kao jedan od njih, ilustrira kako ambiciozni zeleni akcijski plan i zeleni okviri nabave omogućuju sveučilištima da razviju svoje vlastite pri mjere održive strategije i prakse. Sveučilište u Grazu ima strategiju zelene nabave, surađuje sa središnjom agencijom za nabavu, snažno su angažirani u partnerstvima koja imaju za cilj smanjenje operativnih troškova i uštede resursa. Spomenuto sveučilište je također suosnivač Austrijskog sveučilišnog saveza za održivost, stvorenog 2012. godine, koji je između ostalog predan ciljevima zelene tranzicije i održive nabave.
U Francuskoj institucije visokog obrazovanja imaju jednake koristi od središnjih agencija za nabavu koje također provode održivu nabavu. Sveučilišta također sve više razvijaju održive strategije nabave. Primjerice, Sveučilište u Bordeauxu uključilo je u svoj trogodišnji plan nabave prioritet usmjeren na razvoj održive nabave promičući integraciju klauzula o nabavi okoliša i socijalne nabave, a čiji bi udio s vremenom trebao rasti.
Ovi primjeri ukazuju kako je moguća provedba postupaka javne nabave koji su društveno odgovorni te zeleni i održivi, što može postati nadahnjujući model za druga sveučilišta ali sve druge javne institucije.
Navedeno ukazuje kako nabava više nije samo tehnički alat koji omogućuje transparentnu i učinkovitu kupnju. Nabava kao alat ima potencijal za ostvarivanje velike dodane vrijednosti u vidu doprinosa postizanju zelene tranzicije. Odgovarajuće europske direktive, politike i instrumenti financiranja, kao i ambiciozni akcijski planovi za održivu nabavu i suradnja svih dionika na nacionalnoj razini, ključni su za poticanje zelene tranzicije.
Jedan od ciljeva Instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije, vrijedan 750 milijardi eura, je uložiti 30% predviđenog iznosa u klimatske ciljeve. Glavnina proračuna ići će na ulaganja koja se moraju ponuditi na nacionalnoj ili europskoj razini. Ako i takva ulaganja budu uključivala zelene kriterije, bit će dodatni plus i poticaj zelenoj tranziciji. Sveučilišta koja se već bave zelenom javnom nabavom mogla bi biti u prvom planu ovog trenda.
[1] https://eua.eu/